DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1932 str. 46     <-- 46 -->        PDF

stojina, po habitusu i dimensijama, negovori u prilog, da bi uzrok sušenja bio u tlu ili
poplavnoj vodi, mogu da budu istinita, ali smo videli mnoge srednje dobne sastojine u
poverenoj nam upravi, i Jamenskoj i kod dveju Imovinskih uprava, koje nisu ni nalik
na stare hrastove sastojine. Uzmimo za primer srez Blata, sa preko 1.400 jutara srednje
dobnih sastojina od 60—85 godina. Hrastova stabla daju loš izgled: Totalna visina
22—25 metara, kriva, sa malom tehničkom visinom, krošnje slabe i nerazvijene. Razume
se da ima i drugih uzroka, što su te sastojine loše.


I sam način ispitivanja uzroka sušenja bio je ne samo nesistematski, već i dosta
brz i jednostran. Ovako krupno pitanje resiti za dve do tri godine, bilo bi čudo i za
Nemce, Francuze, Engleze; ali naš južnjački temperamenat je resio Qordijev čvor za
kiatko vreme. Baš obzirom da je gubar s medljikom glavni uzrok sušenja naših posavskih
sastojina, mi se moramo zapitati »pa kako to da ti štetnici ne zahvate i naše
sastojine hrasta kitnjaka . Ogranci Psunja nisu mnogo udaljeni od posavskih hrastika.
Pogledajmo planinski venac od Novske do Psunja i dalje. Reći će nam se, da su za
razvitak gusenice i pepelnice potrebne naročite stojbinske i klimatske prilike, što znači
da su za razvitak gubara i pepelnice te prilike najpovoljnije u našim nizinskim Slavonskim
šumama To bi donekle vredelo za pepelnicu, ali razne gusenice napadaju brdske
i planinske šume, pa zašto i gubar nebi napadao list hrasta kitnjaka; svakako da mu je
list kitnjaka povoljniji za ishranu, od lista graba, klena, bresta i ostalih drugih vrsti
drveta.


III. Preduzete mere na uništavanju gubara.
Ma da bi prema našem mišljenju, a i mišljenjima jednoga dela stručnjaka naučnika,
proizlazilo, da gubar s pepelnicom nebi bio glavni i primarni uzročnik sušenja
naših hrastovih šuma, to ne znači da gubar nije od presudne važnosti kod sušenja; kao
ni to, da bi trebali ostati ravnodušni posmatrači, pa ćemo se s toga osvrnuti na poznata
sretstva, koja su kod nas upotrebljena u borbi protSvu gubara, iznećemo
i razna mišljenja o načinu rada i efikasnosti upotrebljenih sredstava. Upravo to nas je
i pobudilo da održimo ovo predavanje, jer smo uvideli radeći, na tome poslu kao praktičar,
da su utrošene znatne sume novaca, a da bar do sada nismo postigli pozitivne rezultate.
U starom šumskom zakonu za Hrvatsku i Slavoniju §§ 50 i 51 propisuju, da se
oštećivanje šuma od kukaca ili zareznika mora pažljivo posmatrati; ako vlasnici šuma
opaze da upotrebljena sredstva protivu istih nisu dovoljna i ako preti opasnost da će
zlo snaći i susedne šume, dužni su to prijaviti političkoj vlasti, pod pretnjom kazne od
5—50 forinata. Politička će vlast sa sposobnim veštacima oceniti, da li će i kakve će
se mere preduzimati protivu zareznika. Kr. zemaljska vlada, na osnovu prednjih propisa,
izdaje naredbu od 4. IX. 1882 god. po kojoj je dužnost svakoga šumara da s proleća
svake godine tačno pregleda četinjaste šume, da se nije pojavio jelotoč, te će preduzimati
potrebne mere, koje su izdane u posebnom naputku C. i Kr. Ministarstva za
poljodjeljstvo u Beču. Glavno zapovjedništvo u Zagrebu 18. VII. 1878 a i Zemlj. vlada


18. VII. iste godine izdaje naredbu za tamanjenje čctnjaka. U naredbi od 19. VII. t. g.
propisuje se tamanjenje gubara, koji pustoši hrastove šume, voćnjake, a u pomanjkanju
lišća brsti i travu, a leptir leže neizmernu množinu jaja. Nov šumski Zakon od 21.
.... 1929 u §§ 28 i 29 predviđa propise u cilju zaštite od vatre, insekata i zaraznih
bolesti.
Ostavićemo na stranu uzgojne mere, osnivanje mešovitih sastojina i način izvođenja
proreda, koje nam stoje na raspoloženje u borbi protivu gubara, te ćemo izneti
razne metode kao i mišljenja za borbu t. j . da li su veštačke borbe opravdane, ako jesu,
kako su izvađane, kao i ona mišljenja, koja nas upućuju da uništavanje gubara treba
prepustiti prirodi. Da pođemo od naših naučnika. Profesor Langhoffer saopstava nam
neprijatelje gusenica: Mošćari (Calosoma), ose najeznice (Ichneumonide) muve guseničarke
(Taehinariae), epidemička bolest polijedrija. Kod tehničke odbrane su dva


452