DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1932 str. 50     <-- 50 -->        PDF

pre svega, zavisi od metereoloških prilika, zatim od sastojine, od njenog sastava i od
sposobnosti šumarskog osoblja.


Direktor P. Manojlović tvrdi, da će borbu protivu gusenica resiti sama priroda
(pola stl.). U Šum. Listu 1926. (str. 608—609) saopštava, da grinje (trombidae) uništavaju
gubareva jaja. Pada nam u oči, da su se mnogi digli protivu mišljenja Manojlovića,
da je pepelnica glavni primarni uzročnik sušenja, pa tako se isto ustalo i protivu ove
činjenice da trombididae uništavaju gubareva jaja.


Stojanović u Šum. listu za 1899. g. takode tvrdi, da borbu protivu gubara treba
prepustiti prirodi (gl. 1927. str. 16). Koča dokazuje, da priroda može pomoći jedino
onda, kad se leptiri izlegu i to kada pada kiša više dana, te leptire dclom utamani, a
delom zapreci da se izlegu, te mužjake onemogući da oplode ženke (gl, 1927. str. 9).
Mauka nam isto kaže, da je priroda najbolji neprijatelj gubaru. Ing. K. Mahr (Š. L.
1926. str. 188—191): borba veštačkim sredstvima je neefikasna i besciljna.


Ing. Lj. Marković i M. Manojlović: u svojoj raspravi za borbu veštačkim sred


stvima protivu gubara dokazuju:
a) Ubijanje gusenica radnom snagom skupo i neizvodljivo.
b) Trovanje gusenica pomoću zagušljivih gasova je neizvodljivo.
c) Lepivi krugovi su bez rezultata.
d) Insekticidi, arsenijat calcium, A. plumbum daju dobre rezultate. Raspršavanje


tih praškova izvodi se pod povoljnim klimatskim prilikama aeroplanom. Celokupan
trošak u Francuskoj iznosio je 1000—1200 din. po hektaru. Struganje i premazivanje
preporučuju kod slabe pojave legla.


Višegodišnjim posmatranjem po sastojinama poverene nam šumske uprave, konstatovali
smo, da se najveći broj legli nalazi na grabovima, tamo, gde graba ima, i
to oko prošeka ili rubova sastojine, zatim dolazi na hrast, na brest i ostale vrsti drveta.
najmanji broj legla videli smo na jasenu, jasenov list najmanje strada od gusenica,
s jeseni 1931. g. je invazija gubarevih legla, te ih nalazimo i po šiblju i po grmlju, ali
ipak na jasenu najmanje. Legla su prilično zaklonjena jer su položena u skrovitim mestima
na stablima: obično u brazgotinama, ispod grana, ispod lišaja, u mahovinama,
po šupljinama, u rupama. Nalazimo ih ispod kore starih panjeva, na granama i grančicama,
koje leže na zemlji. Najviše legla smo videli u redim sastojinama, po barama
i nizinama, kraj prošeka i na rubovima šume. U srednje dobnim sastojinama više, dok
u mešovitim sastojinama i u gušćim manje. I kod male zaraze legla su položena od
korena, pa do visine od 18—20 metara, a videli smo ih i u krošnjama. Razume se,
potrebno je pažljivo posmatranje i dobro stručnjačko oko. Prema tome kod uništavanja
gubarevih jajašaca struganjem i premazivanjem, konstatovali smo, da 15—25%
gubarevih legla ostane neuništeno i pored dobro organizovanog rada, a mi smo, hvala
Bogu, ove godine, po četvrti put upotrebili veštačku borbu protivu gubarevih jajašaca.
Jedan deo legla radnici preskoče, jer nemaju niti dovoljno iskustva, niti razumevanja
za taj posao. Najveći deo rada na uništavanju gubarevih legla izvođen je pod našom
kontrolom i pod našim rukovođenjem. Skoro´´ sva legla iznad visine od 10 metara
ostanu na stablima. I kod najmanje navale gubarevih legla, idealno i potpuno uništavanje
gubarevih jajašaca nije moguće izvesti. Ovo su nepobitna fakta. Možemo reći,
da, kad bi se provelo i strogo naučno uništavanje gubarevih legla, na površini od
1—10 jut. i onda bi preskočili bar 5% gubarevih legla na visini od 3 m. Uzmemo li,
da jedno leglo sadrži 400—60O jajašaca, a veliki broj legla sadržavaju po 800—1200
jajašaca, onda nam je jasna slika dali, smo u stanju veštačkim načinom, da potpuno
iskorenimo gubara u šumi. Kao što smo rekli, kod slabe zaraze gubarevim leglima, moguće
je uništiti do 75% legla, 30—25% ipak ostane. U poverenoj nam šumskoj upravi
sprovodili smo uništavanje gubarevih legla od decembra 1926. do 15. marta 1927. prvi
put, i to struganjem četkama na zemlju bez spaljivanja. Zaraza je bila velika, isti slučaj


456