DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1932 str. 9     <-- 9 -->        PDF

Prema Wasznerovoj formuli za kratkoročne ugovore iznosi:


y 400 400 fi,n.
Z = 60 2lÜ~ = ... =64 Dm.


+ 20
Dakle samo za 0.02 Din. razlike.
Po Barthinoj formuli:


Z = ,»,. = —J:— = 6667 Din.


1 . 100 b
+ "..
Vidimo, da razlika između poduzetničke dobiti po Waszneru i one
po Barthi nije velika. Ta je razlika to manje važna, što sam postotak
poduzetničke dobiti nije veličina, do koje se dolazi egzaktnim računom,
već je posljedica trgovačkih običaja i slobodnog rasuđivanja.


Kad bi se po Wasznerovom načinu ujednostavnio posao oko računanja
takse, to bi se u interesu ujednostavnjenja posla moglo preći preko
onih malih nepravilnosti, koje su se uvukle kod postavljanja formule za
poduzetničku dobit. No radi toga se čitav posao kalkulacije znatno komplikuje,
čitava kalkulacija postaje nepreglednijom i zamršenijom. Tko se je
bavio sastavkom kalkulacije, dobro zna, koliko je veći posao po Wasznerovoj
formuli. Nadalje vidimo, da je visina poduzetničke dobiti, kako za
kratkoročne tako i za dugoročne poslove, ovisna o postotku ukamaćenja
uloženih kapitala. Što je taj postotak veći, to je poduzetnička dobit manja,
Kamatnjak (postatak ukamaćenja uloženih kapitala) je najbolje mjerilo
privrednog stanja uopće, a napose sigurnosti samih trgovačkih poslova.
Kod Wasznerovih formula, što je kamatnjak (dakle i riziko posla) veći,
izlazi poduzetnička dobit manja.


Wasznerovu formulu, jer je teorijski neispravna i k tome vrlo komplikovana,
treba zabaciti. Waszner je došao do svoje formule tako, da
poduzetničku dobit računa samo od faktično učinjenih izdataka, bez obzira
na vrijeme, kad se ti izdaci čine. Na prvi pogled ovo se čini potpuno
ispravnim. No kad se po ovakovom shvatanju poduzetničke dobiti dolazi
do rezultata, da se kod jednog posla ima računati to manja poduzetnička
dobit, što ima više investicija i što ranije one ulaze, dakle sve okolnosti,
koje povećavaju riziko posla, onda se ovo mišljenje ne da ničim opravdati.


Uz normalni, predratni kamatnjak ne bi sigurno nikomu palo na
pamet, da tako računa poduzetničku dobit, jer uz mali kamatnjak razlika
između dobiti računate po Barthi i po Waszneru veoma je neznatna. Tek
današnji abnormalno visoki kamatnjak mogao je dovesti do ideje, da se
poduzetnička dobit računa uzevši u obzir samo faktično učinjene izdatke.


Résumé. D´une maniere critique, l´auteur met en parallele les deux formules,
celle de Bartha et de Waszner, existant chez nous pour la détermination du profit
de l´entreprise forestiere. Il vient a la conclusion que la premiere (qui est moins en
usage) est correcte cependant que l´autre, plus pratiquée quoique plus compliquée que
la premiere, est incorrecte et par conséquent, doit etre rejetée.


415