DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1932 str. 10 <-- 10 --> PDF |
iu jesen. Jesenja sadnja ima tu prednost, što se biljke sade u vri jeme, kad ima dosta kiše. Inače je proljetn a sadnja — osobito kod četinjara — bolja za brže kasnije rastenje biljaka, dok lišćari jednako dobro rastu i iza jesenje sadnje.10 Vrijeme sadnje može se u proljeću pro dužiti za jedan do dva tjedna usporenjem vegetacije, i to tako da biljke rano izvadimo iz gredica i zagrnemo ih u zemlju na hladnom zasjenjenom mjestu. Dugotrajnije međutim zagrtanj e biljaka — naročito do u kasno proljeće, kad i zagrnute biljke počnu tjerati izbojke — donekle je opasno. Osobito četinjari pokazuju u tom slučaju — prema pokusima B ü h 1 e r a11 — veću osjetljivost nego lišćari. j) Profesor Lorey 1 2 priopćuje iz svojih pokusa, da je ljetna presadnja smrekovih biljaka u šumskom rasadniku kod bar nešto povoljnog vremena davala dobre rezultate. Pri tom se međutim mora još bolje paziti na zaštitu biljaka u vremenu između vađenja i sadnje nego kod jesenjeg ili proljetnog presađivanja. k) Cieslarov f (Wien) pokusi — provedeni u raznim zemljama Austrije oko god. 1887. do 1891. — o uplivu vremena sadnje na daljnje rastenje biljaka (u glavnom smreke i običnog bora) dali su ove rezultate : Naijbolje je vrijeme za sadnju smrekovih i borovih biljaka proljeće . Smreka i crni bor mogu se saditi prije i kratko vrijeme (do dvije sedmice) nakon prolistanja sa gotovo jednakim uspjehom. Obični bor mnogo teže podnosi produženje vremena sadnje nakon prolistanja. Kod sadnje u kasn o ljet o (druga polovica augusta) ili u jese n redovno oboli korijenje, a to se stanje u narednim godinama teško popravi. Zato se sadnja ovih dviju vrsta ne bi smjela obavljati u jesen, već je bolje produžiti vrijeme proljetnih sadnja. Broj posušenih biljaka raste kod sadnja izvedenih od aprila do jula ili augusta i opada opet kod sadnja izvedenih u vrijeme prema mjesecu oktobru. U nešto manjem opsegu provedeni pokusi sa arišem dali su slične rezultate kao i kod smreke. Kod pokusa sa hrastom, gorskim javorom, a i kod nekih pokusa sa jasenom dale sa najbolje rezultate proljetne sadnje. U kulturama provedenim s ovim biljkama u junu, julu, augustu i septembru osušilo se u godini iza sadnje mnogo biljaka. Proljetne (najbolje) i jesenje kulture pokazale su osim toga bolje prirašćivanje u visinu nego ljetne sadnje. Lišćari daju kod jesenjih sadnja bolje rezultate nego četinjari. 1) Prof. B ü h 1 e r14 provodio je opsežne usporedbene pokuse o uspjehu presađivanja raznovrsnih biljaka u različito doba godine. Pokuse je vršio u šumskom rasadniku Adlisberg (Švicarska) na 676 m nadmorske 10) Iz B ü h 1 e r o v i h pokusa (Mitteilungen der schw. Centralanstalt f. d. f. Versuchswesen IV. B., str. 24—26, 1896) iznosimo, da su bukva i gorski javor podjednako brzo rasli nakon jesenje kao i nakon proljetne sadnje (tek nešto slabije nakon jesenje sadnje), dok je hrast lužnjak rastao mnogo slabije nakon jesenje nego nakon proljetne sadnje. 11 ) Buh 1er:-Zur Praxis des Kulturbetriebes. Aus dem Walde 1898, str. 81 i 91. 12) Lorey : Mitteilungen aus dem Forstgarten- und Kulturbetrieb. Allgemeine Forst- und Jagdzeitung 1894, str. 196. 13) Cieslar : Die Pflanzzeit in ihrem Einfluss auf die Entwicklung der Fichte und Weissföhre. Mitteilungen a. d. f. Versuchswesen Österreichs, H. XIV. 1892. " ) Büh l er : Versuche über den Einfluss der Pflanzzeit auf das Wachstum verschiedener Holzarten. Mitteil, der Schweiz. Centralanstalt f. d. f. V. 1896. 494 |