DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1932 str. 11 <-- 11 --> PDF |
visine. Biljke su bile presađene odmah nakon vađenja iz gredi c a i onda vodom zalivene. Za vrijeme trajanja pokusa (kroz 3—4 godine) nisu biljke bile ručno zalijevane, tek je obavljano plijevljenje korova. Rezultat je toga istraživanja bio ovaj : Biljke svih vrsta drveća s najboljim se uspjehom presađuju u proljeće , prije nego započnu otvarati pupove. Biljke presađivane u to vrijeme pokazuju poslije najbolji razvitak u visinu, a njihovo lišće ima tamnije zelenilo nego lišće biljaka presađivanih u drugo koje doba godine. Kod zakašnjele proljetne presadnje biljaka, kojima su pupovi već otvoreni, pokazali su pokusi u raznim godinama različite rezultate. Ti su zavisili od vremenskih prilika nakon sadnje. U glavnom se primilo oko 70% biljaka, no taj je broj pao u pojedinim slučajevima i na 40%´. Najslabije je rezultate pokazivala presadnja biljaka koncem j u n a, u julu i početkom augusta. Od smrekovih je biljaka ostalo na životu jedva 50%, a od ostalih -vrsta tek 4—30%. Na životu preostale biljke imale su dobar daljnji razvitak. Presađivanja preduzeta konce m august a (kasno ljeto), te u septembr u i oktobr u (jesenja sadnja) dala su vrlo različite rezultate U glavnom je uspjeh jesenje sadnje često isti kao i uspjeh proljetne sadnje (kod lišćara nešto slabiji). Samo bor, gorski javor i crni bor pokazivali su mnogo lošije rezultate nego kod proljetne presadnje. Najveća je bila razlika kod biljaka običnog bora. Biljke zasađene u jesen imale su nakon 3 godine jedva polovicu prirasta u visinu spram biljaka zasađenih u proljeće. Navedeni se rezultati odnose na presađivanje biljaka u šumskom rasadniku. Razumije se, da su rezultati sadnje biljaka u šumi mnogo lošiji. U kasnom se naime proljeću može saditi u šumi s nekim uspjehom samo na vlažnom tlu ili u zasjeni. Biljke, koje su preostale nakon jesenje sadnje, mogle su se s potpunim uspjehom upotrijebiti kod proljetne sadnje, ako su preko zime bile zemljom zagrnute. Upliv vrste tla na uspjeh presađivanja očitovao se kod Bühle ro v i h pokusa ovako : Nakon 3—4 godine preostalo je biljaka: smrekovih ariševih borovih na glinenom tlu 93%´ 71% 86% na pjeskovitom tlu 70% 71% 82 %! na vapnenom tlu 96% 69%´ 82% na humoznom tlu 62% 69% 90% Vlastiti pokusi. I. Naprijed priopćeni pokusi odnose se na presadnju prolistalih biljaka odmah nakon što su izvađene iz zemlje. Da se međutim ispita uspjeh sadnje i za slučaj, kad prođe po nekoliko dana između vađenja biljaka iz zemlje i njihove sadnje u prolistalom stanju (biljke su bile dobro pakovane i kroz nekoliko dana na trasportu u željeznici i si., prem a faktičnom slučaju iz prakse), proveden je u proljeću ove godine takav pokus u fakultetskom šumskom rasadniku u Zagreb u (120 m nad morem, teško ilov. tlo). 495 |