DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1932 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Sječa na golo ili čista sječa nije kod nas rijetka. Posljednjih godina bila je i česta i prostrana, ne birajući mnogo puta staništa, a i ne osvrćući se na vrstu drveća, koja je svakako bila i morala ostati u tim prilikama glavna. Pošumljavanje golih sjecišta, bilo valjanim sjemenom bilo valjanim sadnicama, svakako je pitanje, koje je kod nas na dnevnom redu kod svih mogućih vlasnika zemljišta — i kod države i kod privatnika i kod komunalnih vlasnika. Paljevin e su u mnogim našim krajevima prava rak-rana u šumskom gospodarstvu. Na hiljade hektara čeka danas šumara, da vrati zemljištu produktivnost, da paljevine pošumi. Pored toga treba imati pred očima i činjenicu, da će zbog naročitih prilika sigurno dolaziti do paljevina i u budućnosti, barem u skoroj budućnosti. Za to govore i socijalni i ekonomski razlozi — ekstenzivno iskorišćavanje paše i primitivno namicanje stočne hrane pa prostrana sjecišta, u najviše slučajeva kao posljedica prostranih eksploatacija po dugoročnim ugovorima. Nema govora, da je pitanje šumskog sjemena i tu od prvoklasne važnosti, ako mislimo osigurati šumsku proizvodnju na valjanoj osnovici. Q o 1 i krši prostrane g o 1 i j e t i raznoga tipa, koje su po fizičkim osobinama svoga zemljišta u najvećem dijelu apsolutno šumska zemljišta, upravo vapiju za pošumljavanjem. I tu je pitanje šumskog sjemena od velike važnosti. I jednom, kad se uvede rad oko proučavanja i upoznavanja raznih vrsta sjemena, otvarače se sigurno sve više i više nova pitanja u vezi sa šumskim sjemenjem. Pred očima treba imati i mnoge druge činjenice. Mi imamo staništa, koja dolaze u svim zonama, počevši od mediteranske do alpinske. Ako uvažimo odnose, koji postoje između stanišnih prilika i vrsta drveća, a onda odnose između pojedinih rasa i ekonomskih rezultata na danom staništu, potrebno je, da skrenemo pažnju šumskom sjemenju, u kome je začetak šumske proizvodnje. Pred očima treba imati okolnost, koja je od osobite važnosti s obzirom na prilike, koje su kod nas nastale i utvrđene zakono m o šumama . Treba naime uvažiti, da država daje pomoć u novcu i općinama i korporacijama i pojedincima za pošumljavanje, da daje besplatno i sadnice, pa je od prijeke potrebe, da se zna, za što se daje pomoć t. j . na kakvim će se staništima vršiti pošumljavanje i kakove će se vrste sjemena, koje proveniencije i kojeg kvaliteta upotrijebiti na danom staništu. Država doprinosi žrtve za pošumljavanje iz opći h interesa , pa je prijeka potreba, da se zna, kakav je glavni kulturni materijal, iz koga će se podići šuma, a to je šumsko sjeme, bez obzira na to, da li će se šuma podizati sjetvom ili sadnjom sadnica. Potrebno je, da se ima u vidu i glavni zadatak državne politik e u šumskom gospodarstvu: da se naime pomaže sve ono, što služi unapređivanju naših šuma i naše šumske privrede uopće. Šumsko sjeme, označujući početak proizvodnje, zaslužuje dakle punu pažnju. Ta pažnja, provedena u život po dobrom planu, pomoći će i državnu vlast u radu oko podizanja šuma uopće, a pomoći će i privatnu inicijativu u tom pravcu. U svakom slučaju treba da nam je cilj, da osiguramo valjano sjeme za svoje potrebe odnosno da uzgojimo valjane sadnice za svoja pošumljavanja. Ovo će pitanje, nadamo se, u budućnosti interesovati i naše najšire narodne slojeve još više nego danas. Lojalnom pro 501 |