DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1932 str. 18 <-- 18 --> PDF |
vedbom zakona o šumama odnosno inaugurisanjem šumarske politike, koja će i malog vlasnika apsolutnog šumskog zemljišta uputiti, da to zemljište pošumi, stvoriće se i u nas prilike, u kojima će trebati mnogo šumskog sjemena i koje će tražiti, da šumsko sjeme bude valjano u svakom pogledu. Intenzivnija skrb za podizanje šuma, koje će biti u vlasništvu zajedničkom, davače također, nadamo se, iz dana u dan sve više povoda, da se šumskom sjemenu posveti velika pažnja u svakom pogledu, prema našim prilikama i potrebama, te prema savremenom stanju nauke. Ukratko, s obzirom na to, da ćemo — nadamo se — intezivnije udovoljavati potrebama a i zakonskim odredbama u pogledu pošumljavanja, potrebno je, da šumskom sjemenu posvetimo više pažnje nego dosada. Ne možemo se pohvaliti, da smo u pogledu šumskog sjemena dosada provodili sve mjere opreznosti, kako bismo osigurali i s te strane što povoljnije uspjehe u našem šumskom gospodarstvu. Ako jednom sakupimo podatke o tome, vidjećemo, da ima dosta nedostataka, koji će možda u ponekim slučajevima biti od veoma teških gospodarskih posljedica. Istina, nastojalo se i dosada, da se upotrebljava dobro sjeme. No nije u tome bilo jedinstvene politike, bolje reći nije bilo sistematske kontrole, da se šuma — mogli bismo kazati — ne opogani sjemenom, koje ne odgovara. S druge strane nije rad oko ispitivanja domaćih vrsta odnosno oko ispitivanja domaćih rasa bio na dnevnom redu. Ako se imaju u vidu teške prilike, kroz koje je prolazilo naše šumarstvo, lako će se razumjeti i nedostatak u ovom pravcu. Višegodišnji rad na praktičnom šumarstvu, naročito na pošumljavanju Krša, uputio nas je, od kolike je važnosti pitanje šumskog sjemena, odnosno od kolike je ne samo naučne, nego i čisto praktično-gospodarske važnosti produbljivanje ovoga pitanja u raznim njegovim dijelovima. U tom smo se radu osvjedočili, da poručeno sjeme klija redovito nejednako, da se klice i biljke i razvijaju nejednako, da ne reagiraju podjednako na klimatske faktore, a da nisu podjednake ni u pogledu patoloških pojava. Pored toga mogli smo i na već starijim kulturama opaziti izvjesnih karakteristika, koje su upućivale, da jedna te ista vrsta ne dolazi samo kao jedna rasa, da dakle upotrebljeno sjeme nije bilo ni izdaleka jednakog porijekla. I kod ispitivanja čistoće sjemena i klijavosti u klijalicama, pa i ispitivanja mehaničkim putem, nailazili smo na mnogo elemenata, koji su upućivali na analogna zaključivanja. II. Poznato je, da su razne vrste drveća zauzele razne položaje, nalaze se na staništima, koja su za njih karakteristična, koja im daju potrebne uslove za život. Prema tome pojedine vrste drveća nisu neovisne od svoga staništa. Dalje analizujući ovu činjenicu dolazimo do zaključka, da je stanište sa svojim utjecajima, u prvom redu klimatskim, stvorilo i zasebne klimatskerase . Svaka je rasa, logično, prilagođena svome užem staništu, ima određena nasljedna svojstva, koja je čine onim, što jest, zasebnom rasom. Ta svojstva osiguravaju rasi život na određenom staništu. Imajući pred očima te danas usvojene konstatacije, dolazimo do daljnjeg logičnog zaključka, da sve šumsko-gospodarske operacije, koje vršimo u danoj sastojini, moraju odgovarati svojstvima, karakteristikama te sastojine odnosno te rase. I ako često puta svojstva jedne rase nisu u skladu sa onim, što bi trebalo sprovesti zbog čisto gospodarskih po 502 |