DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1932 str. 21 <-- 21 --> PDF |
šuplja i zbog toga gluha, štura. Po vanjskoj formi ne razlikuju se pune sjemenke ove vrste od praznih i, što je naročito važno, ne razlikuju se mnogo ni po težini, jer je jezgra u ariševog sjemena razmjerno veoma malena. Prema tome odmah dolazimo do zaključka, da je dosadanje utvrđivanje procenta klijavosti kod ariša na slaboj podlozi, jer čišćenje, odvajanje praznih sjemenki od punih, nije obavljeno kako valja. Da je to učinjeno, procenat klijavosti bio bi sasvim drugi, a onda bi mogle biti i druge dispozicije sa sjemenom. Sjemenu ariša, u vezi odnosa između punih i praznih sjemenki, mnogo je slično sjeme breze (Betula). Kod sjemena b o r o v c a (Pinusstrobus ) treba klijavost ispitivati mnogo duže nego kod mnogih drugih vrsta. S obzirom na biološke uslove, u kojima se nalazi sjeme ove vrste . samim borovčevim sastojinama (vlažnost zemljišta), treba i utvrđivanje procenta klijavosti provoditi tako, kako to odgovara ovoj vrsti. Da će s time biti u najužoj vezi i postupak u rasadniku, sigurno je. Pitanje procesa klijanja m o 1 i k e (P i n u s peuce) traži svoje objašnjenje. I tako bismo mogli navesti mnogo analogija. Utvrđivanje postotka klijavosti nije ni iz daleka jednako kod svih vrsta šumskog sjemenja. Kod jednih je danas u primjeni fiziološk i način , kod drugih mehanički . Određivanje klijavosti fiziološkim putem, dajući procenat klijavosti na temelju izazvanoga klijanja, svakako je sigurnije nego određivanje mehaničkim putem. Pri tom treba imati pred očima, da se izazivanje klijavosti fiziološkim putem može i ubrzati. Neke vrste sjemena veoma povoljno reagiraju u tom pogledu, ako se namoče prije klijanja. Namakanje traje kod nekih vrsta nekoliko sati, kod drugih nekoliko dana, ali i u tom pogledu ima mnogo pitanja, s kojima se susrećemo veoma često, a koja traže odgovor. Već je K i e n i t z ustanovio, da postoji raznolika reakcija sjemena na faktor toplote, ako se uzme u ispitivanje klijavost sjemena jedne te iste vrste, ali iz raznih nadmorskih visina. Drugi su ispitivali reakcije na faktor svjetlosti, na niske temperature, n a m r a z, pa su ustanovili, da su sve t. zv. fiziološke reakcije od veće ili manje važnosti, ali svakako od utjecaja na klijanje. Primjena valjane metode za ustanovljenje procenta klijavosti nije apsolutno određena. U vezi svega toga treba tražiti nove metode, koje će odgovarati prilikama i potrebama naših staništa, imajući pred očima, da rezultati ispitivanja klijavosti treba da dadu podlogu za odgovor na pitanje: U kome je odnosu stvarno očekivani broj sadnica prema ustanovljenom procentu klijavosti. Za pitanje ustanovljenja energije r e s p. brzine k 1 i j a v os t i nema također apsolutno utvrđenih normi, barem ne u onoj formi, u kojoj bismo ih mogli primijeniti na naše prilike. Činjenica, da se vrijeme za ustanovljenje energije resp. brzine klijavosti uzima sa 7—14—28 dana, po nekima i 10 dana, pokazuje, da treba tražiti korekture, a onda i sigurniji put i u tom pogledu, dakako i opet s obzirom na naše potrebe i prilike. Od kolike je važnosti ustanovljenje energije resp. brzine klijavosti — lako se osvjedočio svaki stručnjak, koji je imao posla sa većim rasadnicima i sa uzgajanjem većeg broja sadnica. Ako je pored toga i zemljište nezgodnih svojstava, na pr. laporasto (stvaranje kore poslije kiše i uopće poslije jačeg vlaženja na površini), izlazi nam važnost ovog pitanja kao. 505 |