DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1932 str. 22     <-- 22 -->        PDF

još veća. S obzirom na naše prilike treba i u ovom pogledu ispitati naše
domaće šumsko sjemenje.


Pitanje periodičnosti u klijanju nije od malog interesa
kod nas s obzirom na naročite klimatske prilike južnih i mediteranskih
krajeva. Ovo će pitanje biti od jakog interesa za staništa sa dva vegetaciona
perioda — proljetnog i jesenjeg. Od velike je važnosti i pitanje
katalase.


Čistoća sjemenja važna je ne samo zbog transporta (da ne trošimo
za prevoz nepotrebnog materijala), nego i iz razloga, koji smo spomenuli
maločas za ariš i brezu. Danas još nemamo za sve vrste šumskog sjemena
određene i prokušane metode, koja će nam dati čisto i valjano sjeme,
barem sa velikim procentom čistoće. Dokaz je za to i pomenuti slučaj sa
ariševim i brezovim sjemenom.


Nema sumnje, da na pojedine od pomenutih momenata ima mnogo
utjecaja pobiranje i spremanje sjemena: Vrijeme i način
sakupljanja, rad u trušnicama, spremanje preko zime, a onda i način sjetve
i pažnja, koju posvećujemo sjetvi odnosno razvitku klica, a kasnije i biljkama.
Vrijeme pobiranja sjemenja nije kod nas normirano,
a nije to dosada ni bilo moguće, jer nije pitanje proučeno; vrijedi opće
načelo, da se sjeme pobira »k a d j e zrelo« — držeći se pri tom redovito
općih navoda u šumarskom kalendaru. No to ipak nije tako jednostavno,
jer preuranjeno pobiranje može biti od velike štete. Zato će trebati
ustanoviti početni termin, naročito kod važnijih vrsta i lišćara i
četinjara, kad se sjeme može pobirati, a da ne bude štete za njegov
kvalitet.


Pitanje trušnica zauzeće u skoroj budućnosti i kod nas vidnije
mjesto nego dosada. U prvom ćemo redu, nadamo se, trebati više
sjemena četinjara, jer će se intenzivisati podizanje šuma. Osim toga će
se trušnicama obraćati veća pažnja i iz drugih razloga. Trušenje sjemena
ima naime utjecaja na elemente, koji dolaze u obzir pri ustanovljenju
kvalitete sjemena (klijavost, čistoća). Od važnosti je i pitanje, kako i gdje
da se uredi trušnica. Detaljnim ispitivanjem klijavosti sjemena i razloga,
koji su utjecali, da je klijavost bila slaba, imali smo prilike u svojoj praksi
da ustanovimo, kako rad u trušnici nije često bio besprikoran: i previsoka
temperatura i postupak prilikom čišćenja utječu na klijavost. Što se tiče
podizanja odnosno uređivanja trušnica, neće se moći ostati
pri sadanjemu, da trušnice ostanu veoma rijetko posijane. Dva su sistema
naime moguća : ili centralizacija ili decentralizacija.
Centralizacija znači malo, a velikih trušnica, decentralizacija znači mnogo
i dakako manjih. U prvom je slučaju lakša kontrola kvaliteta sjemena
i jednostavniji je rad, nego u drugom slučaju. No pored toga, ako se intenzivnije
otpočne sa pošumljavanjem, biće potrebna svakako decentra lizacija
! gušće postavljanje trušnica, prema kraju, gdje se sjeme proizvodi.
Mi danas imamo prostranih krajeva, gdje je dovoljno četmarskih
šuma i gdje bi se isplatilo /trušenje sjemena. U tim je krajevima danas
trušenje ili veoma primitivno, bez ikakvih podesnih uređaja, ili se sjeme
uopće ne trusi, nego se dobiva sa strane, mnogo puta rđavo i nepodesno.


U pitanju trušnica trebaće odlučiti u konkretnom slučaju, da li da se
podigne veća i stalna ili manja i pokretna trušnica. Sigurno je, da će male
i pokretne trušnice i kod nas naći dobru upotrebu, zadovoljiće u mnogo
slučajeva stvarne potrebe. Ako imamo pred očima, da mnoge vrste rode


.>06