DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1932 str. 23 <-- 23 --> PDF |
neredovito, nepokretne trušnice naći će i kod nas dobru primjenu (ariš, smrča). Za vrste, koje rode — možemo reći — redovito, biće od potrebe staln e trušnic e (bor). Proučavanje trušnica nije dakle na zadnjem mjestu. Naprotiv, mišljenja smo, da će tražiti mnogo pažnje i obazrivosti. Ima još mnogo pitanja, koja se odnose na šumsko sjemenje, a s kojima se susrećemo danomice, Prezimljenje šumskog sjemenja od velikog je interesa. Pri tom zahtijeva naročitu pažnju krupno sjemenje (Ouercus, Fagus, Castanea), a onda i sve ostalo, u prvom redu sjeme onih vrsta, koje brzo gube klijavost (Abies), pa vrsta, koje sporo klijaju (Fraxinus, Carpinus, Acer). Postupak kod same sjetve nije također u punoj mjeri ispitan, pa je pitanje pokrivanja posijanog sjemena, u vezi sa našim klimatskim prilikama, također sastavni dio ostaloga rada oko upoznavanja šumskog sjemenja odnosno njegovih svojstava. Urod sjemena mnogih naših vrsta pokazuje naročite karakteristike. Primjer je, među ostalima, bukva, kod koje periodičnost uroda ne odgovara redovito onoj, koju su zabilježili njemački autori. Šta više, naša staništa bukve nisu istovjetna, pa i u zemlji imamo bukovih sastojina. koje se razlikuju u ovom pogledu. U svima pitanjima, koja smo dotakli, služimo se danas redovito navodima strane literature, u koliko ih ima, koji su u mnogočemu za naše prilike netačni. To neslaganje s našim prilikama lako je razumljivo s obzirom na naša staništa. Ali i pored toga ima još jedan momenat, koji nije od male važnosti, a koji treba imati pred očima. Zapadne države, čijim se podacima mnogo služimo, nemaju niti tolik broj vrsta, koje bi zasluživale intenzivnu pažnju sa gospodarskog gledišta, koliko ih imamo mi. Tosta je napomenuti, da mi već samo u mediteranskoj zoni imamo, pored lišćara, četinare od naročite vrednosti i interesa. To su Pinus halepensis i Pinus pinea, pa vrste Cupressus, kojima moramo obratiti pažnju, a da i ne spomenemo na kontinentalnim staništima, pored ostalih, i vrste Picea omorika, Pinus peuce, Pinus leucodermis. IV. Tačno je, da potpuno ne poznajemo svoga šumskog sjemenja, ni od lišćara ni od četinjara; kod četinara ne poznajemo ni osobine češera. Podaci, koje imamo, nisu redovito egzaktni. Da možemo doći do podataka o šumskom sjemenju, koji će nam dati jasne direktive i za mnoge radove u praktičnom šumarstvu, potrebno je, da sjemenje proučimo. To pitanje ne možemo odijeliti od pitanja rasa . Zbog toga treba ispitivati rase , imajući pred očima prije svega gospodarske rezultate, što ih one daju (tehnički materijal ili samo drvo za ogrjev). U vezi toga biće potrebno, da se ispita, kakav materijal daje jedna rasa na svom užem staništu, a kakav izvan toga užeg staništa. Ako jedna rasa daje na svom užem staništu valjan i vrijedan materijal, treba ispitati sve okolnosti, koje su pri tom od važnosti. Naročitu pažnju treba obratiti klimatskim faktorima, osobito temperaturi, vlazi i vjetru. U vezi toga trebaće obratiti pažnju i nadmorskim visinama. Sjeme ispitane rase moći će se onda primjeniti ondje, gdje odgovara, dakle na staništu, koje ima ista svojstva kao i ono, na kome je ubrano. Stojeći na principu, da valjani strukovi daju i valjano sjeme, biće potrebno, da se utvrde sastojine, u kojima treba iz općih narodno-gospodarskih raz 507 |