DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1932 str. 24 <-- 24 --> PDF |
loga pobirati sjeme za uzgajanje budućih sastoji na. Logično je, da treba obratiti pažnju, kako se ne bi pobiralo ili u promet donosilo sjeme, kome ne znamo proveniencije odnosno koje je slabe proveniencije S obzirom na to potrebno je, da se ustanove one sastojine, gdje je sigurno domaća čista rasa i dobre kvalitete . Kako i kod nas ima sastojina, koje su podignute iz sjemena importiranog sa strane, potrebno je u danom slučaju ispitati, ne radi li se možda o sastojini, čije sjeme pored valjanog domaćeg sjemena ne treba upotrijebiti. Kako se u budućnosti ne bi događalo, da nemamo dovoljno potrebnih podataka o sastojinama, koje su ručno podignute, bić e potrebn o zavesti evidenciju o tim sastojinama s obzirom na provenienciju upotrijebljeno g sjemena. Na taj će se način izbjeći u buduće mnoge nezgode. Ispitivanje domaćih rasa nije lako ni jednostavno, treba za to vremena i materijalnih izdataka. Ali zbog racionalizacije u šumskoj proizvodnji to je jedna potreba, koju treba zadovoljiti. Međutim, dok se na temelju iscrpnijih studija ne donesu definitivni podaci, moći će se, u vezi sa stanjem sastojina i sa stanišnim faktorima, donijeti sud, po koje m će se sastojine klasificirati u pogledu sjemena. U vezi toga moći ćemo da prve potrebe prakse zadovoljimo, ako sastojine s obzirom na upotrebljivost sjemena svrstamo u tri skupine : 1.) sastojine, koje ne dolaze u obzir, jer držimo, da im sjeme neće dati valjan porod; 2.) sastojine, koje samo u slučaju potrebe zadovoljavaju; 3.) sastojine, koje preporučamo, jer držimo, da će im potomstvo biti u svakom pogledu dobro; za ove posljednje sastojine možemo reći, da su dobre matice. No nije dosta ustanoviti samo sastojine resp. rase, koje su podesne, da iz njihovog sjemena uzgajamo buduće sastojine. Potrebno je, kako smo već napomenuli, da se i pitanje elemenata, koji služe za određivanje kvalitete sjemena, stavi na sigurniju bazu. Ispitivanje klijavosti, čistoće i energije resp. brzine klijavosti trebaće provoditi po> dobro učvršćenom sistemu. Prema navedenom rad će se kretati u dva glavna pravca: 1) terenski rad — ustanovljenje rasa na terenu, dakle u prvom redu sastojina, kojih je sjeme dobro; 2) laboratorijsko-istraživački rad u vezi sa ispitivanjima na terenu, većim dijelom u vrtu za pokuse. U zemljama sa naprednim šumarstvom (naročito Njemačka i Švedska) mnogo se pažnje obraćalo, a i danas obraća sjemnu bora (Pinus silvestris), a onda i sjemenu smrče (Picea excelsa). Kod nas je pitanje daleko šire, našu pažnju zaslužuju i traže u punoj mjeri, pored ostalih, četinjari Pinus halepensis, P. peuce, P. leucodermis, P. silvestris i P. nigra, pa i P. montana. te Abies pectinata, Picea omorika i Picea excelsa, a onda Larix europea te P. cembra. Kod svake od navedenih vrsta potrebno je detaljnije ispitivanje, ne postoje li — pored ostalih — i pojedine rase, koje se odlikuju naročitim osobinama, a koje će naročito u praksi imati svoje značenje. 508 |