DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1932 str. 46 <-- 46 --> PDF |
IV. Izvođenje uredajnog elaborata. Vođenje evidencije gospodarenja. V. Obnova i revizija uređivanja šumskog gospodarenja. VI. Zaključne ustanove. Formular! Šematski znakovi za pravljenje šumskih nacrta. Moram odmah istaknuti, da je svakako bilo potrebno i korisno, što su u »Uputstvima « predviđena 3 tipa uređenja naših državnih šuma, i to: 1. Privredni plan; 2. Privremeni privredni plan; 3. Inventarisanje šuma s programom seča. Ta tri različna tipa uređivanja naših državnih šuma traže posebne gospodarske i prometne prilike pojedinih krajeva Jugoslavije, koje su vrlo različite i koje znatno utiču na stanje šuma i njihovo gospodarenje, jer je i šuma kao živ organizam produkat svoje okoline. Dok prvi uređajni tip, privredni plan ili gospodarska osnova , ima trajnu vrednost i važnost, to ostala dva uređajna tipa imaju prolaznu važnost, te se kasnije imaju nadopuniti i ustaliti. U § 2. »Uputstava« ističu se razlozi, zbog kojih se pojedini uređajni tip ima za dotičnu šumu sastaviti. U glavnom je za to odlučno sadanje stanje šuma i privredne prilike njihovog okoliša, koji je odlučan za primenu odnosnog uredajnog tipa. Za prvi uređajni tip, privredni plan, veli se između ostalog ovo: »Sastavlja ´se samo za one državne šume, kod kojih je proveden katastarski ili samostalni premer, gde dakle postoji pouzdan okvir za sve ostale uredajne radnje, a koje su osim toga još i takovih pravnih, opšte privrednih, saobraćajnih i cksploatacionih prilika, da je moguće intenzivno i napredno gospodarenje.« Po mom sudu suvišno je ovde isticati »eksploatacione prilike«, jer je bolje reći »prometne prilike «. Tu reč »eksploatacione prilike« valja izbegavati, jer gde se vodi »eksploatacija« šuma na naš način, onde nije moguće »intenzivno i napredno gospodarenje« u smislu gornjeg citata »Uputstava«. Svoje daljnje napomene na »Uputstva za uređivanje državnih šuma« iznosim ovim redom: I. PRIPREMNI RADOVI (§ 3—25). To je najopsežnije i najglavnije poglavlje »Uputstava«. u kom su opisani poslovi gospodarskog razdelenja šume, te geodetski i taksatorski poslovi oko uređivanja šuma. Ti su poslovi odnosno predradnje kod uređivanja šuma izloženi jasno i pregledno, te će prema njima doista biti moguće u svakom pogledu prikazali u celosti sadanje gospodarsko stanje šume. Kod uređivanja šuma ne smije se nikada iz vida ispustiti činjenica, da je sadanje stanje šuma rezultat gospodarenja iz prošlosti. To treba imati u vidu u prvom redu zbog toga, da se zna, kako valja sa šumom u budućnosti gospodariti. Nema budućnosti bez prošlosti! U svakom novom stadiju razvoja staro ostaje kao komponenta novoga, veli Spenzer. Gospodarska osnova šume nije drugo nego inventar, kojeg valja sastaviti što jednostavnije, kako bi se po njemu u svako doba mogla videti prihodna sposobnost šume. Jasnoća i jednostavnost je najbolji dokaz istine i stvarnosti, za kojom, se kod uređivanja šuma ide. U § 6, gde se govori o obrazovanju gospodarskih jedinica, ispravno se ističe potreba izlučivanja zaštitnih šuma, koje »dosižu do alpske granice šuma«. Poznato je međutim, da u nas ima šumskih krajeva, u kojima šume doduše ne dostižu do »alpske granice«, ali ih zbog njihovih lokalnih prilika treba izlučiti kao zaštitne šume. Utvrđeno je, da gornju ili »alpsku granicu« šuma snizuju vetrovi. Tako na pr. kod nas bura u Gorskom Kotaru oštro povlači granicu između unosnih i neunosnih šuma. Kao primer ističem šumske predele Radeševo (1500 jut.), Jasenovica (800 jut.), Sljeme (400 jut), kao sastavne delove prostranog šumskog kompleksa od 11.000 jutara na području šumske uprave Platak (1100 m nad morem). Taj se šumski kompleks prostire od jugoistoka prema severozapadu, dakle okomito na smer bure. Pomenuti se šumski predeli, 530 |