DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1932 str. 5 <-- 5 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GOD. 56. AUGUST—SEPTEMBAR 1932. Prof. Ing. VINKO HL A VINKA Dana $. aprila 1932. navršio je profesor Visoke tehničke škole u Brnu gosp. Ing. Vinko Hlavinka 70 godina svoga života. Taj su dan u počast jubilarca svečano proslavili njegovi kolege profesori na pomenutoj visokoj školi, inženjeri, đaci, te Čehoslovačko-jugoslavenska liga, koju je Prof. V. Hlavinka osnovao i kojoj je sada pretsjednikom. Na toj je proslavi uzeo učešća i naš poslanik u Pragu g. Dr. Prvislav Grisogono sa osobljem poslanstva. Budući da je Prof. V. Hlavinka službovao u Hrvatskoj i Slavoniji pune 24 godine, od kojih je od 1898.—1911. bio profesorom bivše Šumarske akademije u Zagrebu, te svojim plodnim i obilnim radom u javnoj inženjerskoj kao i nastavničkoj službi stekao kod nas velikih zasluga, to smatramo dužnošću, da u kratkim crtama iznesemo pred čitaoce Šumarskog lista rad tog zaslužnog naučenjaka. Ing. Vinko Hlavinka došao je u Hrvatsku god. 1887., gdje je kao građevni inženjer stupio u službu tadanje hrvatske vlade. Već kao mladi službenik razvio je Ing. V. Hlavinka u Hrvatskoj osobito jaku djelatnost. Podigao je mnoge građevne objekte, kojima je ovjekovječio svoje ime u ovim krajevima. Između mnogobrojnih odličnih stručnih radova Ing. Hlavinke ističemo u prvom redu izgradnju vodovoda grada Gospića u Lici, pa rad na uređenju bujice kroz Senjsku dragu, koja je u svom divljem elementu razaranja ugrožavala opstanak starodrevnog i trgovačkog grada Senja, zatim provedbu regulacije rijeke Glogovnice i dr. Odlična stručna sprema, te nadasve solidan i savjestan rad Ing. V. Hlavinke upao je u oči tadanjih odlučujućih faktora u Hrvatskoj, pa je prigodom osnutka Šumarske akademije u Zagrebu god. 1898. postavljen za nastavnika na toj školi. Da bi se što bolje mogla uočiti važnost izbora Ing. Hlavinke među prve nastavnike pomenute akademije, valja usputistaknuti ovo: Potkraj 19. vijeka bile su kulturne i materijalne prilike u KraljeviniHrvatskoj i Slavoniji vrlo teške. Hrvatska i Slavonija u sklopu bivše austrougarske monarhije imala je doduše neku državnu autonomiju, i to u sudstvu, prosvjeti i upravi. Slaba je međutim korist bila od te autonomije, jer narod nije imao pravo da upravlja sa svojim financijama. Mađarska vlada u Budimpešti upravljala je od godine 1868. sa financijama Hrvatske i Slavonije, te je od prihoda iz ovih pokrajina svake godine određivala izvjesnu tangentu za autonomnu upravu Hrvatske i Slavonije. Ta je međutim tangenta bila tako neznatna, da se od nje nije moglo živjeti ni umrijeti. Mađarske vlasti — vođene mišlju, da im je jedino pomoću kulturne zaostalosti i materijalnog siromaštva hrvatskog naroda moguće uspješno pro 489 |