DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1932 str. 56 <-- 56 --> PDF |
je tamnija bez obzira na strukturu rogovlja. Kad je tu tvar istraživao, ustanovio je, da sadrži željezne čestice, koje potječu iz krvi, a koje ne odviše od sastoj´ina okolice. Jer ta tvar (materija) polagano ishlapljuje, to se otvori u kori rogovlja zatrpaju kod češanja o drveće sa tvarima, koje su rastopljene u biljevnim sokovima. Tanini nisu tu od zasebne važnosti. Biljni sokovi, pomiješani sa bjelančevinama i krvnim bojilima, polagano oksidiraju i tvore boju rogovlja. Iz toga je jasno, da bojilo sokova nema u boji ´ rogova posebne uloge, već jedino količina tvari rastopljenih u sokovima, koje — biti će — odviše samo od vrste drveća. Nekoje su vrste drveća naime sočnije od drugih. U lovištima sa jednakim klimatskim i lovačko-uzgojnim prilikama ovisna je kvaliteta rogovlja o težini tijela. U pomanjkanju iscrpivih statističkih podataka kroz duži niz godina za naša lovišta ne možemo ta uporedenja provesti niti to dokazati, ali upućujemo čitaoce u pogledu toga na jedan grafički prikaz iz njemačkih lovišta od Herbert-a von Wissmann-a.1 Iz toga se grafikona vidi, da se krivulja kvalitete rogovlja podudara u glavnom sa krivuljom o težini tijela normalno razvijenih srnjaka. Iz toga ne slijedi, da normalno razvijeni srnjaci i sa manjom težinom ne bi mogli imati vrlo dobro rogovlje. Dobro je kazao g. Marinović na str. 35. »da nema korelacije između razvitka tijela i rogovlja, obično se događa, da tjelesno slabi jeleni imaju dobro razvito rogovlje, jer je rogovlje u vezi sa spolnim razvojem divljači, koji se razvije nezavisno od tjelesnog ustrojstva«: No to vrijedi ne samo za jelene, nego jednako i za srnjake. Iz prakse mi je poznato, da su kapelski srnjaci, koji čisti nisu vagali više od 16 kg, dakle tjelesno maleni srnjaci i slabići imali lijepo razvijeno, ikrasto i teško rogovlje. Iz tabele XX. knjige g. Mar´inovića vidimo, da je srnjak g. Zajca, ubijen u okolici Ogulina g. 1899., vagao čist tek 16.5 kg, ali je imao 27 cm visoke rogove sa rasponom od ,20 cm i ti rogovi dobili su na izložbi u Zagrebu zlatnu kolajnu. Kapelski srnjaci odlikuju se vanredno lijepim i jakim r o g o v 1 j e m. God. 1915. ubio je šef kr. šum. uprave Jasenak g. Wolczcr uza cestu Jasenak-Novi nedaleko Stalk a srnjaka, koji je imao 32 cm visoke rogove sa rasponom od 21 cm. Bili su to jaki i teški rogovi, sa debelim ružama i velikim ikrama. Imao sam te rogove u rukama. Tako jakih, lijepih i pravilno razvijenih rogova nisam vidio na zadnjoj izložbi u Ljubljani. Qod. 1921. vidio sam u lovištu ogulinske imovne općine u reviru Bukovač a sličnog srnjaka Nije imao ništa slabije rogove od Wolczerovog. Vabio sam ga početkom augusta čitav jedan sat na jednom mjestu. Kad sam se digao i pošao dalje, sastali smo se na puta na 30 koraka. Nasred vlake srnjak je stao i gledao na mene kao ukipljen. Dobro sam te rogove zapamtio, bili su tri puta viši od ušiju srnjaka. Kad sam stao lagano skidati pušku sa ramena, srnjak je skočio i derući se izgubio u šikari. Taj je srnjak bio i tjelesno jak. Prema tome ne stoji navod na str. 159, da su srnjaci iz nižih predjela znatno slabiji u tijelu i rogovlju, jer je predjel Bukovača iste visine i veže se sa Cetinskom Šikarom i Cetinom. Od mojih trofeja najviše rogove, t. j . 28 cm, imao je srnjak, kojega sam ustrijelio na vabak u reviru Škure Drage. Čist je vagao 28 kg. Srne su u kapelskim lovištima stradale najviše za vrijeme rata po zapadni rt zimama od vukova i nezvanih lovaca. Iza rata smo potamanili vukove, a onda čuvanjem i neprestanim zabranama lova na srne i srnjake stigli smo danas poprečno do predratnog stanja s obzirom na broj te divljači, a kvalitetom naročito sa srnjacima kapitalcima stigli smo i dalje. Kako je poznato, srnjaci imaju najljepše i najjače rogove u 4.—6. godini. U kr. šumskoj upravi jasenačkoj računamo danas sa stanjem od 300 komada srna, jednako u kr. upravi novljanskoj, mrkopaljskoj, ravnogorskoj i ogulinskoj, a to je već samo kod tih pet uprava broj od hiljadu petsto komada. Iz tih lovišta pomažu se lovišta ogulinske imovne općine, a kad se ta napuče, prelaziti će srne u 1 Deutsche Jäger-Zeitung 1930. 540 |