DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1932 str. 57 <-- 57 --> PDF |
općinske šume i šikare. Samo se mora trajna pažnja posvećivati tamanjenjem vukova i to se pitanje ne smije skidati sa dnevnoga reda. Spomenut ću interesantnu činjenicu, da su i srne pronašle neke mjere, da izbjegnu napadajima vukova. Tako kad se pojave vuci i prolaze jednim predjelom, onda se srne zadržavaju u neposrednoj blizini šumskih radnika i radničkih koliba po više dana, dokgod vuci ne otidu dalje. Na str. 165. piše g. M. za medvjeda : »Naši lovci obično dele domaćeg medvjeda u dve zasebne podvrste. Jedan veći navodno pravi često štete domaćoj stoci i drugi manji (mravar) koji živi pretežno od biljne hrane. U Gorskom Kotaru video sam više puta ovu razliku susrećući se s jednim i drugim medvjedom.« Mi ostali lovci u Gorskom Kotaru, Kapeli i Lici i t. d. ne poznamo dvije podvrste medvjeda, nego samo jednog medvjeda i to: Ursus aretos L. No zato poznamo dvije vrste zoologa i to zoologe lovce i zoologe sistematičare. Ovi sistematičari kolikogod medvjeđih lubanja pregledaju i premjere, toliko nadu novih podvrsta. Tako su našli: i »Ursus aretos bosniensis«. Da su vidjeli lubanju kapelskog medvjeda, bio bi capellaensis; da su prešli u Kočevje, opet bi bila nova podvrsta. Ne može jedan medvjed zato, što ima za nekoliko milimetara š´iru lubanju ili ako mu je jedan zub malo nakoso izrasao, činiti novu podvrstu. Poznato je, da se širina i dužina lubanje neke naše divljači mijenja prema godinama starosti i posve je individualna. Za Gorski Kotar, Veliku i Malu Kapelu i Velebit pozitivno znamo, da imamo samo jednu vrstu medvjeda. Jasno je, da se pojedini primjerci razlikuju po veličini, težini, boji i t. d., ali ta je razlika uvjetovana starošću, spolom i godišnjom dobom. Poznato je, da su mladi egzemplari tamnije dlake, stariji svijetlije, prema proljeću i ljeti su žući i svijetlije boje, jeseni i zimi mrkastije. Ima ih posve crnih, mrkih sa sivastim leđima, sivastim vratom i glavom, rosastih, kestenjastih, medastih, žutih i svijetložutih. Kao što ne možemo naći dvije lisice apsolutno jednako obojene, tako ne možemo naći ni dva medvjeda. Pa kad bi i bile te dvije podvrste medvjeda, kako to tvrdi g. M., to bi one živeći zajedno i međusobno se pareći kroz dugi niz godina tako se izmiješale, da bi medu njima nestalo svake razlike. Uvjeravam g. M., da u Gorskom Kotaru nije sreo ni »mravunjaša« ni »grlaša«, već je susreo mladog i starog medvjeda. Poznato je, da se kapelski medvjedi odlikuju jakošću, veličinom i težinom, kao i vanredno lijepom dugačkom ´i gustom zimskom dlakom. Godine 1913. koncem marta ubijen je u reviru Visok i Vr h iznad Blata (opć. Plaški) u lovištu ogulinske imovne općine medvjed, kad je izašao iz zimskog brloga i u to doba, kad je najslabiji, vagao je taj primjerak 170 kg. Koža tog medvjeda sa glavom je ustrojena î preparirana i nalazi se kod g. šum. inspektora D. B r n j a s a u Zagrebu. Danas, nakon što se koža u stroju stegla i nakon 19 godina dosta usušila, mjeri od vrha gubice do repa 202 cm, a od sredine hrpta do tabana prve noge 90 cm. Na žalost danas ne možemo više točno dimenzionirati lubanju tog medvjeda, jer je presvučena kožom i preparirana. Donosim niže tabelarni pregled lubanja triju kapclskih medvjeda sa točnim dimenzijama, iz koga razabiremo, da je lubanja pod rednim brojem 3. tek za 12 mm u dužini i 6 mm u širini manja od dimenzija lubanje navedenih po g. M. za medvjeda iz zbirke g. V. Martino. Postoje još dva primjerka kapelskog medvjeda ubijena zadnjih godina u srezu Vrbovsko, jedan kod g. Neubergera u Sušici, a drugi kod g. Buncta u Vrbovskom. Oba su primjerka vanredno jaka i zacijelo imaju lubanje mnogo većih dimenzija, nego ih je naveo g. Marinović (dužina 342 mm, širina 228 mm), no kako su primjerci preparirani u koži, ne mogu se navesti točne dimenzije. Svakako, dok ne donesemo dokumentarno jače dimenzije lubanje kapelskog medvjeda, možemo već danas ustvrditi, da je netačna tvrdnja g. M. za gore navedene dimenzije iz zbirke V. Martino, kao da su to najjače dosad pernate dimenzije medvjeda u zapadnoj Evropi. Dok smo brojem srna, kako je naprijed istaknuto, postigli predratno stanje, to smo hvaleći mjerama, koje smo preduzeli za zaštitu medvjeda, postigli stanje, kakovo nije bilo ni prije rata. Među te mjere spada 541 |