DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1932 str. 58 <-- 58 --> PDF |
´o Kondilo-Širina Širina -a Vlasnik bazalna između između Izmjeru medveđe dužina Zygoma-kondi- Opaska ´5 obavio a lubanje lubanje tocusa u lusa u a « u mm mm mm Medvjed ustrijeljen u Zoologijski Dr. šum. upravi ogulinske 1. narodni muzej 290 164 70 Josip im. općine Modruš god. Zagreb Poljak 1928. po nepozvanom lovcu Medvjed nađen otroIng. Ing. van god. 1931. u Crnoj 2. Z. Turkalj 328 184 59 Zlatko Kosi šum. uprave oguOgulin Turkalj linske imovne općine Ogulin Dr. Dr. 3. M. Kosanović 330 222 68 Milutin Ogulin Kosanović apsolutna zabrana lova na medvjede i velik oprez kod trovanja sa strihninom. Lugarskom i čuvarskom osoblju pod prijetnjom najtežih posljedica zabranjeno je strijeljanje medvjeda, a izgovor, da je na medvjeda pucano u obrani ili uslijed napadaja, ne uvažava se. Za prije spomenutih pet kr. šum. uprava računamo sigurno za svaku po deset ili ukupno pedeset komada. Ostale šum. uprave i lovišta u Gorskom Kotaru imaju 30 kom., lovišta ogulinske imovne općine daljih 20 kom., šume i lovišta u Maloj Kapeli 30 kom., velebitske šume 50 kom. Prema tome računamo danas sa sigurnim brojem od 180 komada medvjeda u tim šumama, a jamačno ih ima i više. Među pernatom divljači spominje g. M. »tetreba gluhana« to jest velikog tetrijeba i kaže, da može postići težinu od 4—6 kg i duljinu od 92—104 cm. I to je sve, što navodi o tetrijebu. Ne govori o raširenju te divljači i ne spominje predjele, gdje ista dolazi. Ne spominje, da su u Gorskom Kotaru poznate veće mjere i veće težine, da je hrvatski tetrijeb nešto svijetlijih boja od slovenačkog tetrijeba i da mu je glava iste boje kao i vrat (t. j . tamnosiva, sa uskim crnim krivudavim prugama isprutana), a brada da mu je crna, dok je tetrijebu na pr. iz Njemačke po literaturi crna glava i brada, kako sam to u svojoj radnji »O velikom tetrijebu« potanje opisao (Vidi »Lov. ribar, vjesnik god. 1930.). Iz toga, što se boja perja velikog tetrijeba prilagođuje donekle boji okoline i terena, u kojem obitava, ne slijedi, da je to posebna podvrsta, već je to jedan te isti tetrijeb (Tetrao urogallus L). Sve to kao i još mnoge druge stvari mogao je autor ukratko i letimice spomenuti, da bude prikaz lova u Hrvatskoj i Slavoniji potpuniji. Kad je već spomenuo tolika vlastelinska lovišta, onda je morao svakako spomenuti i lovište kneza Thurn-Taxis-a u Gorskom Kotaru sa površinom od oko 35.000 katastralnih jut. Vlasnik je tog lovišta knez Albert Thurn-Taxis u Regensburgu, a zakupnici lova su njegovi šumarski činovnici t. j . upravitelji revira. Ta su lovišta uzorno čuvana i njegovana, ima u njima srna, zečeva, tetrebova i šumskih jarebica, zatim medvjeda i divljih svinja. Ima i nekoliko divokoza; to bi bile jedine divokoze na teritoriju zakona o lovu od god. 1893. Prolazno se javljaju u tim lovištima i jeleni. Kad sam već kod divokoza, spomenuti ću, da kr. Direkcija šuma na Sušaku radi na tome, da uzgoji opet divokoze na Velebitu, gdje ih je od god. 1891. posve nestalo. Nikako nije lov u Hrv. i Slav. cjelokupno prikazan, 542 |