DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1932 str. 59 <-- 59 --> PDF |
ako ne spomenemo naša »Primorska lovišta«, koja obiluju srnama, zecevima, jarebicama kamenjarkama, trčkama, na prolazu šljukama, a ima i nekoliko fazanerija. U tim lovištima zasebno mjesto zauzima otok Krk,, glasovit sa prolazom i zimovalištem mnogih ptica vodarica i močvarica, a naročito šljuka.2 Mnogi strani lovci, osobito Englezi, provode zimu u hrvatskom primorju radi tog lova na otoku Krku. Ne mogu se zadržavati na prikazu lova po g. M. u ostalim pokrajinama naše Kraljevine, jer bi to premašilo daleko opseg ovoga članka. Napomenut ću samo, da je prikaz lova i lovnih prilika u Sloveniji po mom mišljenju vrlo mršav; ima tu još mnogo predmeta, koji su se imali spomenuti i upotpuniti. Sa velikim interesom očekivali´ smo najavljenu knjigu g. Marinovića, ne samo radi njene aktuelnosti, već i radi zanimivosti samog predmeta i načina obrade. Zclili smo naime čuti g. Marinovića kao lovca, njegova vlastita iskustva, njegova mišljenja, poglede, zaključke i savjete, da i mi drugi lovci, kojima je već poznat privredni značaj lova kod nas i u drugim državama, nešto novoga čujemo i naučimo. U tom očekivanju naše se nade nisu ispunile, pogotovo kad smo čitali »po izvještaju te Direkcije šuma«, »kaže ova šum. uprava«, »piše ovaj«, »veli onaj autor« i t. d. Tih citata i onako ima odviše u knjizi, a za nas nisu od velike važnosti. Što su pisali v. Gagern, Dombrowski i Laska o nama i o našoj divljači, spada u istoriju i romantično doba našega lovstva. Danas mi imamo svoje lovce i svoje stručnjake, sinove našega naroda, koji su u svom kraju nikli i odrasli, koji taj kraj i ta lovišta temeljito poznaju, bistrim razumom prosuđuju i zdravim očima gledaju i sve stvari na svoje pravo mjesto polažu. Stvar, o kojoj se piše, mora se neposredno i u tančine poznavati i ne može se napisati djelo o lovstvu jedne države pregledavajući preparirane životinje u muzeju ili mjereći rogovlie pojedinih zbirki. Jasno je i to, da tako opsežan i složen predmet ne može obraditi jedan autor, jer mu manjkaju iskustva. Prema tome moje je mišljenje, da se autor g. M. morao ograničiti na sam predmet t. j . na privredni značaj lova u Jugoslaviji, te ovaj prikazati na temelju statističkih podataka, koje je imao na raspoložbu. Uza to mogao je lovstvo t. j . današnje stanje divljači i lovne prilike po pojedinim pokrajinama prikazati informativno i iscrpivo po sistemu, kako sam prije naveo, tako da dobijemo jasan pregled o vrsti i broju divljači, koju imamo. Na koncu svakog prikaza za pojedinu pokrajinu imali su se u izvatku na stranim jezicima, na pr. u engleskom i njemačkom, svi ti podaci kratko i iscrpno sažeti, da stranci koji k nama dođu, znaju, koje i kakove vrsti divljači imamo, kakove su državne takse za vršenje lova, kamo da se obrate (na Direkcije šuma, lovačka udruženja, uprave vlastelinstava i t. d.) radi dozvola za strijeljanje divljači i kolike su te takse. Time bi takova knjiga dobila praktičnu vrijednost, postala bi lovački vodič i tumač za strance u Jugoslaviji i poslužila u svrhe propagande i promicanja turizma u našoj državi. Sve se to dalo vrlo lako postići i kraće i preglednije, sa mnogo manje truda, papira i troška, a sa praktičnom vrijednosti i uvećanjem same privredne strane lova u Jugoslaviji. Kad je autor polagao toliku važnost na slike, ima ih 105 u knjizi, onda je morao odabrati drugi prikladniji papir za reprodukciju slika, a ne bijeli glatki papir. Poradi toga mnoge su slike mutne i nejasne. Tehnička oprema knjige ne odgovara; broširanje je slabo provedeno, listovi iz knjige ispadaju, a srazmjerno tome knjiga je skupa. Ne mislim time knjigu omalovažiti ili poreći joj vrijednost, jer knjiga ovakova, kakova je, vrlo nam je dobro došla kod donošenja novog zakona o lovu i svratila je pozornost javnosti na privrednu stranu i značaj lova u našoj kraljevini. Time je postigla potpuno svoju svrhu i mi smo zahvalni gosp. Marinoviču, što se on prvi latio taka opsežnog i danas nezahvalnog posla. 2 Vidi Lov. ribar. vjes. od god. 1925., Dr. Baien: Za unapređivanje naših krajeva. 543 |