DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1932 str. 6 <-- 6 --> PDF |
voditi mađarizaciju u tom narodu — namjerno su uskraćivale sredstva za podizanje narodnih osnovnih "škola, a pogotovo za podizanje viših stručnih škola. Sa državnim šumama, čija je površina iznosila nešto manje od joo.ooo jut., upravljali su šumari Mađari, kao apsolventi bivše mađarske Visoke šumarsko-rudarske škole u Šćavnici, koji često nisu poznavali narodnog jezika, a kamo li da su imali osjećaja za njegove kulturne potrebe. Apsolventi tadanje srednje šumarske škole u Križevcima nisu naime od 1881. g. primani u državnu šumarsku službu u svojoj otadžbini — Hrvatskoj i Slavoniji, a tako ni u Bosni i Hercegovini. Mnogobrojne peticije hrvatskog naroda, koje su išle za tim, da se srednja šumarska škola u Križevcima, koja je ondje postojala od 1860. g., podigne na stepen visoke šumarske škole sa sjedištem u Zagrebu, bile su uslišane tek 1898. g., kad je — kako je već istaknuto — osnovana Šumarska akademija u Zagrebu i prislonjena uz filozofski fakultet sveučilišta. Posve je razumljivo, da se izboru i postavljanju prvih nastavnika na pomenutoj akademiji obraćala osobita pažnja, a što je u tim prilikama pao izbor baš na osobu Ing. V. Hlavinke, bile su razlogom jedino njegove naročite stručne odlike. Svoj nastavnički poziv prigrlio je Prof. Hlavinka svim srcem i dušom, te je svojim učenicima davao stručnu spremu iz gotovo svih inženjerskih predmeta. Zbog oskudice na stručnim knjigama u našem jeziku izdao je ubrzo Prof. Hlavinka litografirana skripta iz geodezije, vodogradnje, gradnje cesta i mostova, mehanike i dr. Po sadržini, razradi materijala, te znanstvenom izlaganju i dokazivanju, kao i po samoj izradi, nisu pomenuta skripta nimalo zaostajala za štampanim stranim stručnim djelima ove vrste. Kao nastavnik isticao se Prof. Hlavinka osobitom pedagoškom metodom. U svojim predavanjima umio je među slušačima pobuditi živ interes, tako da su njegova predavanja bila stalno u punom broju posjećivana. Od svojih slušača tražio je savjesnost u radu, te ljubav i zanos za svoj budući poziv. Pored toga, što je Prof. Hlavinka bio odličan nastavnik i pedagog, moram istaknuti i to, da se spram svojim slušača stalno pokazivao veoma susretljivim ili bolje rečeno kao dobar i brižan otac. Kod nadležnih vlasti neprestance se zauzimao za materijalnu pomoć svojih slušača, a nije bila rijetkost, da ih je i sam materijalno podupirao. Uz rad, kojeg je Prof. Hlavinka razvio u teoretskom pravcu kao nastavnik na Šumarskoj akademiji u Zagrebu, nastojao je on da mnoge teorijskezasade provede sa svojim slušačima u praksi. Tako je izveo gradnju ceste u duljini na desetke kilometara u šumama Ogulinske imovne općine i to na izrazitom kraškom terenu. Izveo je nadalje gradnju šumske željeznice duge 12 km u šumi Novogradiške imovne općine, te njome spojio planinu Babja gora(616 m) sa glavnom prugom Zagreb—Beograd (stanica Petrovo selo). Jedno i drugo pomenuto prometno sredstvo od odlučnog su utjecaja na materijalnostanje naroda u onim krajevima. U svom javnom radu opazio je Prof. Hlavinka kao veliku zaprekukulturnog tehničkog progresa u Hrvatskoj okolnost, da ovdje nije bilo školovanih geometara. U javnim glasilima i Tehničkom Listu, komu je kroz više godina bio urednikom, isticao je i dokazivao potrebu osnutka geodetskogtečaja, koji je doista u glavnom njegovim nastojanjem i osnovan god. 1908. Taj je geodetski tečaj bio pretečom kasnije osnovane Tehničke visoke škole, a sada Tehničkog fakulteta u Zagrebu. Praktični rezultati toga nastojanja Prof. 490 |