DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1932 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Hlavinke najbolje se danas vide na brojnim komasacionim radnjama, koje se u novije vrijeme uspješno izvadaju u našoj državi. Pored svojeg stručnog odnosno nastavničkog rada Prof. H lav in k a živo se zanimao i za druge kulturne potrebe našeg naroda. Mnogobrojnim člancima u stručnim listovima (Tehnički list, Šumarski list) i javnim glasilima zauzimao se za povoljno rješenje raznih pitanja, koja su bila od važnosti za kulturni i tehnički progres u ovim krajevima. Svojim opsežnim i patriotskim radom zadužio je Prof. Hlavinka uvelike čitav naš narod i obvezao ga na vječnu blagodarnost. Tokom svojeg dugogodišnjeg nastavničkog djelovanja na Šumarskoj akademiji u Zagrebu odgojio je Prof. Hlavinka velik broj šumara, od kojih danas mnogi zauzimaju u Jugoslaviji prva stručna mjesta. Kod svih svojih bivših učenika stekao je Prof. Hlavinka naročito štovanje i zahvalnost svojim predanim nastavničkim radom, prijateljskom susretljivošću i očinskom ljubavi, te mu za sve to u ime mnogobrojnih njegovih učenika prigodom sedamdesetgodišnjice života izrazujem našu toplu blagodarnost želeći mu, da ga Bog pozivi u punoj snazi još dugo godina. Prof. Dr. NENADIĆ ĐURO Prof. Dr. ANDRIJA PETRAČIĆ (ZAGREB): O VREMENU SADNJE BILJAKA S OSOBITIM OBZIROM NA SADNJU PROLISTALIH BILJAKA (SUR LE TEMPS DES PLANTATIONS, SPÉCIALEMENT AVEC DES PLANTS GARNIS DÉJA DE JEUNES FEUILLES) U šumarskoj se praksi sade biljke uglavnom za vrijeme v e g e t acionog mirovanja. Radi smrznute zemlje i snijega u zimi provodi se sadnja ponajviše u rano proljeće ili u jesen. Proljetna je sadnja običajnija, jer su rezultati sadnje u to doba vrlo često bolji nego kod jesenjih sadnja. Biljke sađene u proljeće prezime na istom mjestu, gdje su rasle prošlog ljeta. Prema tome biljke zasađene u proljeće provedu zimu u mnogo boljim prilikama nego biljke zasađene u jesen. Loša je strana jesenje sadnje i u tom, što često biljke do vremena sadnje ne dovrše potpuno svoje dozrijevanje, a što se eventualno izvana i ne vidi, pa se biljke u tom slučaju (osobito veće biljke) smrznu preko zime. To se pogotovo dešava, ako se biljke presađuju u hladnije klimatske odnošaje. Nadalje kod sadnje biljaka u jese n (i presadnje u rasadniku) izvuče srijež do proljeća mnoge biljke iz rahle zemlje, gdje su one zasađene. Osim toga uslijed snijega, vjetra i korova polegnu često mnoge biljke zasađene u jesen — osobito na mekanom tlu i kod upotrebe većih biljaka — i to prije nego su se mogle u zemlji učvrstiti. U proljeću pak 491 |