DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1932 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Ijeće već potjerale izbojke, nema kod sadnje takovih biljaka, osobito kod jele i smreke, posebnih šteta. Kod lišćara i ariša izbjegava se presadnja prolistalih biljaka, jer suša uvijek vrlo nepovoljno djeluje na takove biljke. e) Dr. K. Gay er5 piše o tom pitanju ovo: Sadnja biljaka sa buseno m može se provoditi u svako doba godine, ako su buseni dosta veliki, a tlo nije smrznuto ili odviše mokro. Također se mogu saditi u svako doba godine i biljke bezbusena , ako se kod tog posla upotrijebi što veća pažnja. Međutim se kod opsežnijih sadnja u šumskom gospodarstvu ne može nikada ovakav posao izvoditi sa potpunom pomnjom i zato se ne običaje provoditi sadnja biljaka u prolistalom stanju, jer su biljke za vrijeme vegetacije u potpunoj djelatnosti, pa su zbog toga vrlo osjetljive na svaku poremetnju u njihovom vegetacionom radu. f) Iz »Uzgajanja šuma« od Heyer-Hes s a6 vadimo o tom pitanju ove navode: Biljke se dadu — osobito biljke vazda zelenih četinjara — kroz cijelu godinu saditi, u koliko zimi nije tlo smrznuto, dakle i preko ljeta, t. j . u vrijeme, kad zelene vrste prolistaju, ali u tom slučaju samo uz velik oprez i pomnju (močenje korijenja u zemljanu kašu, zalijevanje). Radi toga se ovakova presadnja može u slučaju nužde izvesti u šumskim rasadnicima, no ne preporuča se za veće kulture u šumi. Samo na tlima, koja su u ostalim godišnjim dobama nepristupačna, sade se johove biljke u kasnom ljetu, kada je na tim mjestima najmanje vode. g) H. ....´ piše o tom pitanju ovo : Ljetna se sadnja biljaka može provoditi s uspjehom u klimatima, gdje ljeti vlada izrazita kišn a perioda, kao što je to slučaj u Istočnoj Aziji, koja od mjeseca maja stoji pod uplivom južnih monsumskih vjetrova. Ondje se ljeti sade i presađuju i male biljke bez busena i veća drveta sa busenom. Zrak je ondje topao i vlažan, kiša je tako česta, a sunce sja tako rijetko, da se biljke ubrzo pričvrste sa novim korijenjem u zemlji. Gdje je vrijeme preko ljeta promjenljivo, kao što je to u Evropi i Istočnoj Americi, zavisi uspjeh ljetne sadnje od pukog slučaja. Uvrtovima i parkovima, gdje se presađene biljke mogu za vrijeme suše zalijevati, može se provoditi sadnja i ljeti, no u šumskom se gospodarstvu ne mogu provoditi takovi eksperimenti. Kod iznimno vlažnog ljeta uspije ovakva sadnja, u normalnom ljetu posuše se mnoge, a u suhom ljetu gotovo sve biljke. h) H. R e u s s8 drži, da je kod lišćara, čije korijenje izgleda da radi preko cijele zime — jesenja sadnja, a isto tako zakašnjela proljetna sadnja, manje sigurna nego pravovremena proljetna sadnj a i zato se takove sadnje mogu provoditi samo ondje, gdje su prilike osobito povoljne, odnosno gdje se može biljkama pomagati. Kod sadnje već prolistalih lišćara teško se opet uspostavi prekinuta korelacija između djelovanja korijenja i djelovanja lišća. Sadnja biljaka sa većim busenjem daje bolje rezultate. i) D engl er9 piše o tom ovo: Glavno je vrijeme sadnje biljaka p r o 1 j e ć e, i to po mogućnosti prije početka vegetacije, jer tek prelistali izbojci lako uvenu nakon sadnje. Kod većih kultura sadi se >) Qayer : Der Waldbau, 1898, str. 360. e) Heyer-Hess: Der Waldbau, 1906, str. I 219. 7) H. Mayr : Waldbau, 1909, str. 415. 8) Re u s s: Die Forstliche Bestandesgründung 1907, str. 187. ") D engl er: Waldbau 1930., str. 409. 493 |