DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10/1932 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Površina prvog prstena je (U — n xx) xx, a drugog (U — n .) .. Prema tome traženi priraštaj je Zg = (U — n *j) JCj — {U — . .) . — U (Xj — .) — n (jfj2 — .:2) (31 Do istog obrasca može se doći, ako se prvo upotrebi obrazac (1) za obime krugova starosti An i Am, p a se iz tih obima izračunaju površine krugova i zatim izvrši potrebno oduzimanje. Ovaj obrazac daje nam mogućnost, da pratimo plošni priraštaj onako, kako je tekao, i to sve do one starosti, do koje se priraštajnim svrdlom može u drvo prodreti. Potrebno je samo izmeriti spoljni obim i svrdlom izvaditi izvrtak sa više strana. Sama računska radnja veoma je prosta. Nije dakle potrebno znati ni površine zamišljenih preseka ni prečnike za ranije godine. Da proverimo ovaj obrazac jednim primer om. Uzmimo onaj raniji, dakle 2R = 50 cm, 2r = 40 cm, 2rx = 30 cm, . = 5 cm, xx = 10 cm, U = 157 cm. Površina za 2r = 40 cm je Px = 1256,6 cm2, za 2rx = 30 cm je P2 = 706,86 cm2. Prema tome plošni priraštaj je Z4 = 549,74 cm2. Po obrascu (3) biće 157 (10 — 5) — 3,14 (IO2 — 52) = 785 — 3,14 X 75 = 785 — 235,5 = 549,50 cm2. (Mala razlika je zbog decimala.) Pošto kod priraštaja ne dolazi u obzir kora, to bi ona mogla stvoriti zabunu, jer se spoljni obim meri sa korom, sem ako je drvo oguljeno. Međutim to nije teškoća, jer se priraštajnim svrdlom može lako odrediti debljina kore, pa zatim obrascem (1) obim drveta bez kore. Najzad zgodno se može upotrebi ti i obrazac (3). Ovaj obrazac (2) može nam poslužiti, da za nešto izmenimo postojeće obrasce za izračunavanje volumnog priraštaja. Kao što je poznato, volumni priraštaj se kod dubećih drveta može izračunati po obrascu Zm = ghf — gi .* h ili kad se uzme, da je / =h i h = fe, Zm ~hf (g — gO, Ovaj drugi član je pak u stvari plošni priraštaj, koji se može zameniti obrascem (2). Tada bi ovaj obrazac ovako izgledao Ztn = (U — n .) . hf (4) U slučaju da se nema pomoćnih tablica za površine krugova, znači ovaj obrazac računsko uprošćavanje, jer je rad kraći, nego kad bi se morale računati površine krugova. Kod oborenog debla iznalazi se ovaj priraštaj po obrascu za t. zv. prikraćeno deblo Zm= (g — gi) h gde je h dužina prikraćenog debla, g sadanja površina zamišljenog preseka u sredini prikraćenog debla, a gx površina preseka pre n godina. Upotrebom obrasca (2) taj bi obrazac dobio ovakav oblik Zm = (č/i/2 — . .,/,) Xt/, h (5) što znači računsku olakšicu. U ovome obrascu su U i . na polovini prikraćenog debla. Biće od interesa izvršiti opite u samoj šumi sa ovim Preslerovim obrascem kao i sa obrascem (5), a radi sravnjivanja. Očekivati je, da obrazac (5) daje nešto veće rezultate, a to bi moglo značiti, da on daje tačnije podatke, odnosno priraštaj bliži stvarnome, nego što to čini Preslerov obrazac. Résumé. L´auteur présente un procédé pour déduire l´accroissement circulaire directement de la circonférence de la tige, c´ est-a-dire sans . emploi quelconque des surfaces des sections transversales. 578 |