DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1932 str. 12     <-- 12 -->        PDF

Površina prvog prstena je (U — n xx) xx, a drugog (U — n .) ..
Prema tome traženi priraštaj je


Zg = (U — n *j) JCj — {U — . .) . — U (Xj — .) — n (jfj2 — .:2) (31


Do istog obrasca može se doći, ako se prvo upotrebi obrazac (1)
za obime krugova starosti An i Am, p a se iz tih obima izračunaju površine
krugova i zatim izvrši potrebno oduzimanje.


Ovaj obrazac daje nam mogućnost, da pratimo plošni priraštaj
onako, kako je tekao, i to sve do one starosti, do koje se priraštajnim
svrdlom može u drvo prodreti. Potrebno je samo izmeriti spoljni obim i
svrdlom izvaditi izvrtak sa više strana. Sama računska radnja veoma je
prosta. Nije dakle potrebno znati ni površine zamišljenih preseka ni
prečnike za ranije godine.


Da proverimo ovaj obrazac jednim primer om. Uzmimo onaj raniji,
dakle 2R = 50 cm, 2r = 40 cm, 2rx = 30 cm, . = 5 cm, xx = 10 cm,
U = 157 cm. Površina za 2r = 40 cm je Px = 1256,6 cm2, za 2rx = 30 cm
je P2 = 706,86 cm2. Prema tome plošni priraštaj je Z4 = 549,74 cm2. Po
obrascu (3) biće 157 (10 — 5) — 3,14 (IO2 — 52) = 785 — 3,14 X 75 =
785 — 235,5 = 549,50 cm2. (Mala razlika je zbog decimala.)


Pošto kod priraštaja ne dolazi u obzir kora, to bi ona mogla stvoriti
zabunu, jer se spoljni obim meri sa korom, sem ako je drvo oguljeno.
Međutim to nije teškoća, jer se priraštajnim svrdlom može lako odrediti
debljina kore, pa zatim obrascem (1) obim drveta bez kore. Najzad zgodno
se može upotrebi ti i obrazac (3).


Ovaj obrazac (2) može nam poslužiti, da za nešto izmenimo postojeće
obrasce za izračunavanje volumnog priraštaja. Kao što je poznato,
volumni priraštaj se kod dubećih drveta može izračunati po obrascu
Zm = ghf — gi .* h ili kad se uzme, da je / =h i h = fe, Zm ~hf (g — gO,
Ovaj drugi član je pak u stvari plošni priraštaj, koji se može zameniti
obrascem (2). Tada bi ovaj obrazac ovako izgledao


Ztn = (U — n .) . hf (4)
U slučaju da se nema pomoćnih tablica za površine krugova, znači
ovaj obrazac računsko uprošćavanje, jer je rad kraći, nego kad bi se
morale računati površine krugova.
Kod oborenog debla iznalazi se ovaj priraštaj po obrascu za t. zv.
prikraćeno deblo
Zm= (g — gi) h
gde je h dužina prikraćenog debla, g sadanja površina zamišljenog preseka
u sredini prikraćenog debla, a gx površina preseka pre n godina.
Upotrebom obrasca (2) taj bi obrazac dobio ovakav oblik


Zm = (č/i/2 — . .,/,) Xt/, h (5)


što znači računsku olakšicu. U ovome obrascu su U i . na polovini prikraćenog
debla.


Biće od interesa izvršiti opite u samoj šumi sa ovim Preslerovim
obrascem kao i sa obrascem (5), a radi sravnjivanja. Očekivati je, da
obrazac (5) daje nešto veće rezultate, a to bi moglo značiti, da on daje
tačnije podatke, odnosno priraštaj bliži stvarnome, nego što to čini
Preslerov obrazac.


Résumé. L´auteur présente un procédé pour déduire l´accroissement circulaire directement
de la circonférence de la tige, c´ est-a-dire sans . emploi quelconque des surfaces des
sections transversales.


578