DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1932 str. 3 <-- 3 --> PDF |
............ .... 56. ....... 1932. SLAVOLJUB SLAPNIČAR (ZAGREB): ZAŠTO JE NASTAO FINANCIJALNI SLOM KRAJIŠKIH IMOVNIH OPĆINA (LES COMMUNAUTÉS DE BIENS, POURQUOI ONT-ELLES SUBI LA DÉBÂCLE FINANCIERE?) Pošto je ovaj članak namijenjen stručnjacima, koji čitaju Šum. list, to držim, da nije potrebno, da ovdje iznosim postanak imovnih općina, koji je čitaocima poznat, a naročito onima, koji su počeli služiti u bivšoj hrv.-slav. krajini — bilo kod imovne općine bilo kod državne šumske uprave. Godine 1871. razvojačene su pokusa radi dvije krajiške regimente i to Varaždinsko-križevačka i Ojurgjevačka. Istovremeno nastale su diobom po zakonu o imovnim općinama od 15. VII. 1873. imovna općina Križevačka i imovna općina Ojurgjevačka, obje .. sjedištem u Bjelovaru. Ostale imovne općine ustrojene su tek po zakonu od 11. VII. 1881., koji sadrži i tri naputka (A, B i C), po kojima je nastala organizacija rada, kao što je postavljanje osoblja, izbor zastupstva, odbora itd., sve pod nadzorom bivše tada još Generalne komande, a onda kr. hrv. slav. dalm. zem. vlade. Kako su imovne općine dobile diobom polovicu vrijednosti svih državnih šuma u svakoj regimenti, to su te šume bile u dobro uščuvanom stanju, jer za vrijeme vojne krajine zadruge su dobivale građu i gorivo iz drž. šuma u obilju, što je i razumljivo s obzirom na to, da su sela bila malena po ognjištima, a državna šuma nepodijeljena. Čim je dioba bila provedena, odmah se opazilo, da polovica šume neće doteći za podmirbu svih onih prava, koja su graničari uživali iz drž. šuma, jer su nastupile kojekakve nepovoljne okolnosti za im. općine. Do razvojačenja plaćala je država šumsku upravu, tj. činovništvo i šumsko-čuvarsko osoblje, uzdržavanje centralne kancelarije i vanjske šumske uprave. Porez se nije plaćao, a po tom niti opć. namet. Uza sve to došao je zakon o diobama zadruga, te je iz jedne zadruge poteklo 5—6, a iz ovih opet po 2—3 i više suvlasničkih kuća, tako da je u vremenu od 5—15 godina nastalo od 1 ognjišta po 10—12, a često i 15 ognjišta odnosno kuća. Razumije se, da je samom tom okolnosti bila zapečaćena sudbina im. općina, jer već tada polovica bivših drž. šuma nije bila u stanju po 569 |