DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10/1932 str. 33 <-- 33 --> PDF |
II. Troškovi žetve i vršitbe: 1. Kosidba jednog jutra pšenice 10% od uroda (ris) . . Din 240.— 2. Dovoz na vršaj : 1 par konja i dva radnika zajedno sa sadevanjem u kamaru3. Vlasniku vršilice za vršitbu 7% od uroda ... . » » 150.— 17.— 4 Dovoz pšenice kući5. 2% callo » » 50.— 5.— 6. Općeniti troškovi » 150.— Ukupni troškovi setve i vršitbe . . Din 612.— Sveukupni troškovi obrade jednog jutra zemljišta za setvu pšenice, porezi, nameti, te troškovi vršitbe iznose Din 1.932.—. III. Prihodi: Glavni brutto-prihod je prosečno 15 mtc pšenice po 1 jutru, to iznosi 160.15 Din 2.400.— Čisti prihod prema tome po 1 jutru pšenice iznosi 2400 — 1932 = 468 Din. K tome se mora pribrojiti još i prihod slame, koji po 1 jutru iznosi cea 20 mtc a 10 Din umanjen za dovoz 100 Din = 100 Din. Sveukupan čisti prihod po jutru pšenice iznosi Din 568.—. Jedno jutro zemlje upotrebljeno u poljsko gospodarstvo donosi dakle u upravnoj općini Opatovac za vreme jedne poljsko-gospodarske ophodnje čisti prihod i to: 1. od kukuruza Din 418.— 2. od grahorice » 135.— 3. pšenice » 568.— Sveukupan prihod . . Dm 1.121.— ili cea 1.300 Din (jednu hiljadu tri stotine dinara). Nakon deobe te niske cerove šume, godišnje prosečno, dobiva ovlaštenik sa V8 ovlašteničkog prava 377 Din, dok je isti taj ovlaštenik sa Vs ovlašteničkog prava, dok je bila to niska cerova šuma, dobivao godišnje 1 pr. m. cer ovih oblica, što pretvoreno u novac iznosi 138 Din. Godišnje je dakle ovlaštenik sa Vs ovlašteničkog prava gubio 240 Din. Može biti, da će mi netko prigovoriti, zašto se ta cerova niska šuma nije pretvorila u visoku hrastovu šumu, te bi onda sa svojom 150-god. ophodnjom i iz takove vađenim sortimentima odbacivala veće prihode. Za odgovor napominjem, da je ta šuma za vreme segregacije bila visoka hrastova šuma pomešana sa cerom, samo što je tokom vremena nakon segregacije pretvorena u nisku cerovu šumu, a u bivšim sečinama stršila su samo pojedina iz panja nikla hrastova stabla 25—30 cm debela, koja su čekala, da ih upotrebe za ogradu seoskih bunara, mostova i t. d. Po mome dubokom uverenju, sve šume z. z. na relativnom šum. tlu ispod 500 jut. površine trebalo bi podeliti na ovlaštenike z. z., a tlo privesti poljskom gospodarstvu. Odnosne šume niti su od općenite koristi za zemljišnu zajednicu odnosno urbarijalnu općinu niti za većinu njezinih ovlaštenika, izuzevši one, čiji je privatan posed u neposrednoj njihovoj blizini. Napasujući blago, kako je to lepo naveo gosp. prof. Nenadić, imaju koristi od takovih šuma samo oni, koji su najbogatiji i koji u selu imaju najveći 599 |