DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1932 str. 33     <-- 33 -->        PDF

II. Troškovi žetve i vršitbe:
1. Kosidba jednog jutra pšenice 10% od uroda (ris) . . Din 240.—
2. Dovoz na vršaj : 1 par konja i dva radnika zajedno sa
sadevanjem u kamaru3. Vlasniku vršilice za vršitbu 7% od uroda ... .
»
»
150.—
17.—
4 Dovoz pšenice kući5. 2% callo
»
»
50.—
5.—
6. Općeniti troškovi » 150.—
Ukupni troškovi setve i vršitbe . . Din 612.—


Sveukupni troškovi obrade jednog jutra zemljišta za setvu pšenice,
porezi, nameti, te troškovi vršitbe iznose Din 1.932.—.


III. Prihodi:
Glavni brutto-prihod je prosečno 15 mtc pšenice po 1 jutru,
to iznosi 160.15 Din 2.400.—
Čisti prihod prema tome po 1 jutru pšenice iznosi 2400 — 1932 = 468 Din.
K tome se mora pribrojiti još i prihod slame, koji po 1 jutru iznosi
cea 20 mtc a 10 Din umanjen
za dovoz 100 Din = 100 Din.
Sveukupan čisti prihod po jutru pšenice iznosi Din 568.—.


Jedno jutro zemlje upotrebljeno u poljsko gospodarstvo donosi dakle
u upravnoj općini Opatovac za vreme jedne poljsko-gospodarske ophodnje
čisti prihod i to:


1.
od kukuruza Din 418.—
2. od grahorice
» 135.—
3.
pšenice » 568.—
Sveukupan prihod . . Dm 1.121.—
ili cea 1.300 Din (jednu hiljadu tri stotine dinara). Nakon deobe te niske
cerove šume, godišnje prosečno, dobiva ovlaštenik sa V8 ovlašteničkog
prava 377 Din, dok je isti taj ovlaštenik sa Vs ovlašteničkog prava, dok
je bila to niska cerova šuma, dobivao godišnje 1 pr. m. cer ovih oblica,
što pretvoreno u novac iznosi 138 Din. Godišnje je dakle ovlaštenik sa
Vs ovlašteničkog prava gubio 240 Din.


Može biti, da će mi netko prigovoriti, zašto se ta cerova niska šuma
nije pretvorila u visoku hrastovu šumu, te bi onda sa svojom 150-god.
ophodnjom i iz takove vađenim sortimentima odbacivala veće prihode.
Za odgovor napominjem, da je ta šuma za vreme segregacije bila visoka
hrastova šuma pomešana sa cerom, samo što je tokom vremena nakon
segregacije pretvorena u nisku cerovu šumu, a u bivšim sečinama stršila
su samo pojedina iz panja nikla hrastova stabla 25—30 cm debela, koja
su čekala, da ih upotrebe za ogradu seoskih bunara, mostova i t. d. Po
mome dubokom uverenju, sve šume z. z. na relativnom šum. tlu ispod 500
jut. površine trebalo bi podeliti na ovlaštenike z. z., a tlo privesti poljskom
gospodarstvu. Odnosne šume niti su od općenite koristi za zemljišnu zajednicu
odnosno urbarijalnu općinu niti za većinu njezinih ovlaštenika,
izuzevši one, čiji je privatan posed u neposrednoj njihovoj blizini. Napasujući
blago, kako je to lepo naveo gosp. prof. Nenadić, imaju koristi od
takovih šuma samo oni, koji su najbogatiji i koji u selu imaju najveći


599