DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1932 str. 49     <-- 49 -->        PDF

I. Zapisnik prošle sjednice se ovjerovljuje.
II. Blagajnički izvještaj prima se do znanja. Zaključuje se brisati iz članstva
sve one članove, koji preko dvije godine duguju članarinu, a oglušili su se na apel
Udruženja da ju uplate.
III. Tajnik čita odgovore Ministarstva šuma na rezolucije Jugoslovenskog šumarskog
udruženja.
a) u predmetu namještenja šum. inžinjera, koji su sada bez mjesta (g. Ministar
obećaje, da će nastojati koliko bude moguće, da se ovi inžinjeri što prije namjeste);
b) u predmetu namještenika na velikim šum. posjedima, koji stoje pod udarom
eksproprijacije (Ministarstvo potvrđuje primitak projekta zakona, što ga je po predmetu
izradilo Udruženje i javlja da će uzeti taj projekat u obzir kada stignu predloži privremenih
uprava eksproprisanih posjeda (u predmetu osoblja):


c) u predmetu činovničkih pripravnika (javlja se, da su izdane normativne
naredbe br. 14617/31. i br. 9095/32.).
Odgovori uzimaju se do znanja.


Zaključuje se, da će se konferencija u predmetu osnivanja Slavenske šum. zajednice
sa delegatima slavenskih šum. udruženja održati prigodom ekskurzije Sušak—
Rab uz zbor Jugoslovenskog šumarskog udruženja. Kao delegati za tu konferenciju
izabiru se Dr. Josip B a 1 e n, Dr. D. P e t r o v i ć, Dr. A. P e t r a č i ć, M. Ć i r k
o v i ć, ing. S. B a r a n a c, Dr. N. N e i d h a r d t.


V. Tajnik čita slijedeći dopis: »Jug. šumarskom udruženju, Zagreb.
U primeni zakona o šumama, kao i o novčanim kaznama izrečenim po krivičnom
zakonu za dela bespravne goroseče postoje razna tumačenja o tome, da li će se kazne
dosuđivati fondu za pošumljavanje ili pak fondu za podizanje i popravljanje kaznenih
zavoda.
Prilikom presudivanja mnogi sudovi stali su na gledište da se novčane kazne
izrečene po krivičnom zakoniku za dela bespravne goroseče dosuđuju u korist fonda
za podizanje i popravljanje kaznenih zavoda. Ovakovo svoje gledište obrazlažu propisom
§ 42 krivičnog zakona, koji veli: »Novčana kazna ne može biti manja od dvadeset
i pet dinara. Novčana kazna ide u fond za podizanje i popravak kaznenih zavoda,
zavoda za vaspitanje i popravljanje i zavoda za izvršenje rnera bezbednosti«.
Suprotno ovom gledištu neki sudovi su novčane kazne izrečene po krivičnom
zakoniku za dela bespravne goroseče izricali u korist fonda za pošumljavanje
čije je gledište u smislu § 168. Zakona o šumama potpuno pravilno, jer pomenuti
paragraf veli: .»Novčane kazne izrečene po ovom zakonu idu u korist fonda
za pošumljavanje predviđenog u § 123.« I jedne i druge odluke sudova odobravali su
viši sudovi što se vidi iz članka »Nekoliko reci o primeni kaznenih naređenja po zakonu


o šumama« odštampanom u časopisu »Policija« Br. 9 i 10 na strani 475 za ovu godinu
koji mi je dao povoda ovom pisanju.
Smatram ako bi sudovi stali na gledište kao što to pisac u pomenutom članku
navodi, išlo bi se na štetu fonda za pošumljavanje što ni u kom slučaju zakonodavcu
prilikom donošenja zakona o šumama nije bila tendencija; već naprotiv ovde je bio cilj
zakonodavca da u celosti zaštiti interese šumarstva a u ovom slučaju interese fonda za
pošumljavanje, a PO´ shvaćanju pojedinih sudova u ovom slučaju bili bi zaštićeni interesi
fonda za popravljanje i podizanje kaznenih zavoda što se već i po samoj logici ne može
primiti kao opravdano i ako nije u skladu sa § 168 zakona o šumama koji predviđa da
krivice izrečene po ovom zakonu t. j . zakonu o šumama idu u korist fonda koji predviđa
§ 123. zakona o šumama. Zbog ovakove nejasne stilizacije § 168. Zakona o šumama a
naročito reci u istom paragrafu (»izrečene po ovom zakonu« i nastalo je ovakovo različito
tumačenje kod sudova te ne bi bilo hrdavo da se pomenuti zakonski propis objasni


615