DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1932 str. 50     <-- 50 -->        PDF

kako
bi se izbegla raznolika tumačenja i primena pošto se zakonom uvek traži odre


đenost, koja isključuje svaku mogućnost raznolikog tumačenja.


Istina
§ 187. rečeno je da prestaju važiti propisi i drugih zakona, uredaba


naredaba ukoliko se protive propisima zakona o šumama ali time nije izmenjen stil


ni sadržaj § 168.


Po duhu zakona o šumama kao i njegovom cilju smatram, da je želja zakono


davca
bila da se sve novčane kazne za dela bespravne goroseče po zakonu o šumama


bez obzira da li se ista kažnjavala po zakonu o šumama ili po krivičnom zakonu, imaju


dosuđivati fondu predviđenom u § 123. Zakona o šumama. Zakon o šumama svakako


je išao za tim, da zaštiti interese šumarstva i njegovog unapređivanja, te baš stoga


zakonske odredbe istog zakona u logičnoj su vezi i predstavljaju jednu organsku


celinu te se zbog same stilizacije § 168. ne može predpostaviti da ima mesta primeni


§ 42. Krivičnog zakona koji je u suštoj suprotnosti sa zakonom o šumama. — Nejasna


terminologija, koja se upotrebljava u zakonu ipak ne znači da se moraju zakonski


propisi raznoliko tumačiti kao što u ovom slučaju nastupa.


Da bi se izbegla raznolika tumačenja i nejednaka primena zakonskih odredaba
zakona o šumama potrebno bi bilo doneti naročitu odredbu, koja bi odklonila raznoliko
primenjivanje pomenutih zakonskih odredaba i na taj način ustanovila jedna praksa,
kojom bi se zaštitili interesi fonda za pošumljavanje i pravilno primenila zakonodavčeva
želja.


Budući da kazne po krivičnom zakonu predstavljaju važan prihod državnoj kasi


Ministarstva šuma i rudnika to bi bilo potrebno što pre na merodavnom mestu poraditi


da se zakonodavnim putem objasni propis § 168. zakona o šumama te da se na taj


način
izbegnu sva raznolika tumačenja predmetnog paragrafa.


Molim Udruženje, da se po ovom pitanju zainteresuje i po mogućstvu da se
gornje odštampa u Šumarskom Listu. Nedeljko M. Lazić, Bitolj«.


Zaključuje se po predmetu odaslati predstavku na državnu kasaciju sa molbom,
da ona protumači predmet i uz to da se priloži obrazloženje i mišljenje Udruženja, da
bi svakako sve kazne morale teći u korist fonda za pošumljavanje.


VI. Čita se predlog Podružnice Beograd, da Jugoslovensko šumarsko udruženje
nađe jednog stalnog saradnika, koji će putem dnevnih listova te popularnih poljoprivrednih
časopisa člancima iz šumarstva stalno propagirati struku. Udruženje bi
honorisalo takove članke iz stavke za izdavanje pouka i stavke za propagandu.
Zaključuje se zamoliti gosp. prof. Veselija iz Sarajeva da sastavi projekat rada
u tome smjeru i da stavi konkretne predloge.


VII. Čitaju i debatuju se redom predloži za glavnu skupštinu (vidi zapisnik 56-te
Glavne skupštine, gdje su navedeni i zaključci Glavne uprave po predmetima).
VIII.
Čita se dopis Podružnice u Beogradu u predmetu uređivanja Šumarskog
Lista
(vidi zapisnik odborske sjednice Podružnice u Beogradu, Šum. List 1932. str. 551).


Zaključuje se odgovoriti Podružnici:


a) Upravni odbor je već iz vlastite inicijative povećao stavku za Šumarski List


za
godinu 1933.
b) Rasuđivanje aktuelnosti članaka prepušta se uredniku. Kod specijalno aktuelnih
članaka je potrebno da autori tu aktuelnost posebno obrazlože u popratnom
pismu uredniku.
c) Uvrštavanje odgovora i kritike na pojedini članak još u istom broju ne kvari
čitaocu smisao već je dapače poželjno. To je običaj i u ostalom kulturnom svijetu
napose u stručnim časopisima.
d) U predmetu mijenjanja smisla neka Podružnica navede konkretne podatke.


616