DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1932 str. 57     <-- 57 -->        PDF

druge normativne naredbe u tome predmetu te saslušati mišljenje
Udruženja.
Sa Glavne skupštine Jugoslovenskog šumarskog udruženja, koja je održana dne
I9. i 20. augusta na Sušaku.«


Ing. Ruži ć predlaže, da se tekst rezolucije prihvati, ali s time, da se i prijedlog
pravilnika dobiven od Ministarstva ne prouči samo u upravnom odboru, nego da se
dade i u odsjek rada za agrarnu reformu.


Skupština prima rezoluciju u cijelosti sa pripomenom g. Ing. Ružica´.


c) Ing. Peta r Roh r čita tekst rezolucije, koji je sastavio odsjek rada za
agrarnu reformu, a s kojom se rezolucijom saglasio i upravni odbor. Rezolucija i
obrazloženje glase:


Rezolucija J. Š. U. u predmetu zakona o likvidaciji agrarne reforme.


Rez o lu c i] a
S razloga, što je Zakon o likvidaciji agrarne reforme na velikim posjedima, od


19. juna 1931. konačno riješio sva pitanja pa i sva pitanja o mogućoj eksproprijaciji
šuma (§ 1. i § 24. toč. 2., 3. i 6.);
S razloga, što je zakon o likvidaciji agrarne reforme stupio već davno u život
—: te je već i davno prošao rok utvrđen po § 24. toč. 6., kojim se zahtjev za eksproprijaciju
šuma i u ovim krajevima gdje je eksproprijacija Zakonom predviđena, konačno
zatvara;


S razloga, što je § 5. Zakona od 13. XII. 1931. o izmeni i dopuni Zakona o likvi*
daciji agr. ref. na velikim posjedima, dosljedno ustanovi u toč. 6. § 24. koji određuje
da se sa ostalih šuma može brisati predbilježba u gruntovnici — o zabrani otuđivanja i
opterećivanja, dao mogućnost toga brisanja;


S razloga, šjo je g. Miniçtar Poljoprivrede shodno § 5. Zakona od 13. XII. 1931.
odnosno § 24. toč. 6. Zakona od 19. juna 1931. već dozvolio izvjesnom broju velikih posjeda
brisanje te klauzule o zabrani otuđenja i opterećenja;


S razloga, što je Pravilnik o visini i načinu isplate otštete za eksproprisane šume
i o odnosnom postupku od 15. jula 1931. stavljen na posve neispravnu osnovicu, koja
se protivi i pravednosti i svim shvatanjima šumarske nauke, a i očitoj intenciji Zakonodavca;
´;: < ; ´ .. .


S razloga, što su u § 80. Z. o likv. agr. ref. stavljeni van snage svi raniji zakoni,
i zakonske odredbe koje su u protivnosti sa tim Zakonom i konačno
S razloga, što je Zakonom konačno riješeno i pitanje sudbine naših šuma, te
s razloga što imademo zasebno Ministarstvo šuma molimo:


1.
da se odustane od svake daljnje promjene Zakona od 19. VI. 1931. 0´ likvidaciji
agr. ref. na velikim posjedima — i od ponovnoga otvaranja svih već konačno
riješenih problema, naročito onih, koji se temelje na § 24. pomenutoga ZaJ
...., a u interesu nedvoummog konačnog smirenja šumsko-gospodarskih i
privrednih prilika;
2.
da se protivno Zakonu o likvidaciji agr. ref. ne prave teškoće kod provođenja
brisanja grutovne zabilježbe o zabrani otuđivanja i opterećivanja — naročito
pako da g. Ministar Poljoprivrede povuče svoje najnovije riješenje o obustavi
toga brisanja i o uspostavi zabilježbe o zabrani otuđivanja i opterećivanja od
27. VI. 1932. br. 383i25/VIa, jer je ranija odluka g. Ministra poljoprivrede odnosno
g. Ministra Pravde po istom predmetu kojim se to brisanje dozvoljava
osnovana na
jasnim ustanovama § 24. toč. 2., 3. i 6. Zakona od 19. VI. 1931. a
napose i na jasnim odredbama § 5. Zakona o dopuni i izmeni Zakona o. 1. agr.
ref. od 13. .´..´1931. ... V . . ^ .. ;´´.:.


623




ŠUMARSKI LIST 10/1932 str. 58     <-- 58 -->        PDF

Time bi se nedvoumno potpomogla akcija da okolišnu interesenti slobodnim
sporazumom dođu u posjed i vlasništvo onakovih dijelova šuma od
velikog posjeda, za koje imadu interesa;


3.
da se Pravilnik o visini i načinu oštećivanja eksproprisanih šuma od 15. VII.
1931. postavi na osnovice koje će biti u skladu sa principima šumarske nauke;
4.
da se § 80. Z. o 1. agr. ref. od 19. VI. 1931. koji doslovce kaže da se »danom
stupanja na snagu ovoga zakona« t. j .zakona o 1. agr. ref. — »stavljaju van
snage svi Zakoni i zakonske odredbe, u koliko su u protivnosti sa ovim zakonom
« dade puna važnost, te da se stvarno obeskrijepe sve one ranije zakonske
odredbe, koje po istom predmetu nalazimo u raznim drugim zakonima;
5.
da se u buduće — zato što je Zakon o. 1. agr. ref. od 19. VI. 1931. konačno
riješio cio agrarni naš problem — sva pitanja ukoliko se odnose na šumarstvo
riješavaju jedino i isključivo u resoru Ministarstva šuma, a ne u Ministarstvu
Poljoprivrede, omogućivši najtješniu saradnju J. Š. U. po svim važnijim problemima
šumarske struke;
6.
da se hitno riješi sudbina onih činovnika i službenika, koji su na eksproprisanim
šumskim objektima do eksproprijacije uposleni bili, uvaživ prvenstveno
sva stečena prava, odnosno da se hitno donese povoljno riješenje predstavke,
koja je po tom pitanju već ranije predana Kr. vladi, a koju opetovano ovdie
prilažemo.
Podnoseći ovu našu rezoluciju, uvjereni smo, da će ovdje dobronamjerno istaknute
a opravdane naše želje naići na dobar prijem Vašega Gospodstva u interesu našega
šumarstva.


Obrazloženje
Kada je dne 19. juna 1931. godine ugledao svjetlo Zakon o likvidaciji agrarne
reforme na velikim posjedima, vjerovala je sva zainterersovana javnost, da je konačno
metnuta tačka iza jednog — koli sa privrednog toliko i sa pravnoga gledišta —
teškog i burnog vremenskog perioda.
U gospodarskoj privredi zainteresovanim krugovima odlanulo je, jer se općenito
povjerovalo, da je nastupio momenat gospodarsko privrednoga smirenja, momenat
velike obnove teško zamrle posjedovno pravne sigurnosti.
Upoznavši cio tok našega agrarno-reformnog razvoja u doba toga 12 godišnjega
perioda, mi smo šumari iz shvatljivih razloga strahovali za sudbinu naših šuma.
Gdje god smo mogli i kada god smo mogli — zvani i nezvani — našli smo se
uvijek sa iskrenom predanošću na braniku, samo da od naših šuma otklonimo sva ona
teška iskušenja, sve suvišne i preskupe eksperimente, sa kojih je tako teško trpjela
naša poljsko-gospodarska privreda.
Zato je i donošenjem Zakona o likvidaciji agrarne reforme na velikim posjedima
odlanulo u velike i nama šumarima, jer Zakon kakav je da je, riješio je konačno i
sudbinu naših šuma; neke je žrtvovao a neke je odlučio sačuvati.
Ističući veliku narodno-gospodarsku važnost naših šuma, nebrojeno puta je naglašeno
i načelo, da je stvarno najvažniji sam taj fakat što šuma u opće imademo,
što one postoje, — pa je onda pored samoga toga fakta jasno, da je narodno-gospodarskoj
svojoj dužnosti udovoljio onaj šumski objekat koji je kvalitativno najbolji; —
dakle onaj koji je najbolje gospodaren.
Tim ovako istaknutim primarnim načelom, potisnuto je u pozadinu i pitanje
samoga vlasništva takovih šumskih objekata, jer je logično, da je bolji i onaj vlasnik,
koji bolje gospodari.
Zakonodavac je u Zakonu o likvidaciji agrarne reforme na velikim posjedima, sa
danom od 19. juna 1931. godine honorirao to stanovište barem u toliko, što je vodeći
računa i o drugim naročito socijalnim i političkim momentima, pristupio eksproprijaciji


624




ŠUMARSKI LIST 10/1932 str. 59     <-- 59 -->        PDF

šuma samo u onim krajevima, koje su »oskudni na obradivim zemljištima i gdje je
žiteljstvo upućeno na šumsku privredu« u koliko postoji potreba« za ispašu i snabdijevanje
sa drvom« (§ 24. toč. 2. Z. o. 1. agr.) — utvrđujući kao takove krajeve srezove
»Sušak, Delnice i Vrbovsko te cijelo područje Dravske banovine« (§ 24. toč. 3. Z.


o.
1. agr.).
Intencija zakonodavčeva je ovdje jasna, a kulminira u tome, da i krajevi, koji
nisu mogli da smire potrebu okolice sa obradivim zemljištima a na račun velikih privatnih
ekonomija, doprinesu svoj obol za socijalno i političko udovoljenje svoga kraja


— šumom.
Odluka o tome je pala, a vrijeme će dokazati dali je efekat za kojim se išlo,
postignut, i u koliko je postignut. U interesu našega šumarstva, koje je baš i u tim
krajevima doseglo doličnu visinu, jeste, da dalnji udes tih šumskih objekata nebi
desavuisao opravdanje i shodnost samoga čina.


Međutim, iako Zakon od 19. juna 1931. prema jasnom slovu već samoga § 1.
konačno likvidira agrarnu reformu na velikim posjedima;


iako je po kategoričkoj sadržini § 24. toč. 2. i1 3. nedvoumno izrečeno da šume
izvan granica Dravske banovine, te srezova Sušaka, Delnice i Vrbovsko ne mogu biti
predmetom eksproprijacije;


iako je napose toč. .. istoga § 24. doslovce i imperativno rečeno, da se po isteku
30 dana, odnosno još i daljnjih 6 mjeseci iza stupanja na snagu zakona o likvidaciji
agrarne reforme pitanje po zahtjevu za eksproprijaciju »konačn o zatvara«;


iako je s istim tim § 24. i toč. 6. Zakona izričito naglašeno još i to, da se »sa
svih ostalih šuma briše zabrana otuđivanja i opterećivanja« koja je stavljena u gruntovnici´
na temelju odredaba Zakona od 00. maja 1932. godine;


iako je u § 5. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o likvidaciji agrarne reforme
na velikim posjedima od 5. XII. 1931. osim toga još i posebno za šume rečeno da se
po dozvoli g. Ministra Poljoprivrede »nakon identifikacije odnosnih čestica i prije utvrđenja
objekata« može u zemljišnim knjigama brisati zabrana otuđenja i opterećenja;


iako je pravomoćnom odlukom g. Ministra Poljoprivrede za jedan dio tih velikih
posjeda dobivena dozvola brisanja te klauzule o zabrani otuđivanja i opterećivanja;
iako je Zakonom ustanovljeni rok od 30 dana pa i onaj daljnji od 6 mjeseci, već
u februaru 1932. dakle već davno prošao te je time pitanje stvarno zatvoreno —


— ipak je sadanji g. Ministar Popljoprivrede našao za shodno, da jednostavnim
svojim jednim rješenjem izda naređenje kojim se nalaže zemljišno-knjižni´m uredima,
da obustave svako provođenje pravomoćnih odluka svoga predšasnika Ministra Poljoprivrede,
koje je odluke ovaj pozivno na ustanove Zakona o likvidaciji agrarne reforme
izdao davši dozvolu za brisanje klauzule o zabrani otuđenja i opterećivanja;
i dalje da se ranije postojeća predbilježba o zabrani otuđenja i opterećenja opet
ponovno uspostavi — i to zato, što još nije uslijedila odluka o utvrđivanju objekata,
iako je to u očitoj protimbi sa § 24. toč. 6. samog Zakona o likvidaciji agrarne reforme
od 19. VI. 1931., a napose § 5. Zakona o izmjenama i dopunama od 5. XII. 1931.;


nadalje saznaje se da sadanji g. Ministar Poljoprivrede namjerava da — unatoč
toga što je zakon o likvidaciji agr. ref. konačno riješio cio kompleks našega agrarnog
problema — ipak noveliziranjem Zakona od 19. juna 1931. godine, ponovno pokrene
pitanje eksproprijacije šuma i u ostalim dijelovima države, što zapravo nije drugo,
nego jednom već zatvoreno pitanje — otvoriti ponovno, te se nehotice pitamo: dokle
ćemo tako?!


Ne možemo i nećemo da osporimo mogućnosti mijenjanja postojećih Zakona —
no u ovom konkretnom slučaju treba ipak da svratimo pažnju na ono nešto, što je
u Zakonu o likvidaciji agr. reforme od 19. juna 1931. godine ipak drugačije nego se
to normalno u Zakonima nalazi.


625




ŠUMARSKI LIST 10/1932 str. 60     <-- 60 -->        PDF

Zakon o likvidaciji agr. reforme nije samo zakon kojim se kodificiraju izvjesna
pitanja časovitog, prolaznog značenja, koja se mogu i često mijenjati, nego je to zakon
kojim je nakon dugogodišnjeg iznimnog stajanja konačno opet konkretizovano i načelo
Ustavom zagarantovanog prava privatne svojine.


Taj zakon nije donesen nasumce. On je izgrađen na izvjesnim principima, koji
su ne samo plod obilnog i teškog iskustva, nego su isti i rezultat opsežnog studija, te
nalaze svoje ishodište u dubokim stvarnim razlozima one osebujne bitnosti, one naročite
strukture, kakova je svojstvena samo šumama.


Dugi vremenski periodi, stalnost konačnih ciljeva, stalnost gospodarskih smjernica,
stalnost u potrajnosti troškova i prihoda, potrajnosti u nagomilavanju vrijednota,
stalnost granica i sigurnost posjeda, to su načela, koja su u suštini svojoj onaj stanac
kamen, koji cijelom razvoju i opstanku šuma garantuje i mogućnost valjanog šumarstva.


Zato se ta načela i ne smiju i nemogu svaki čas da mijenjaju!
Zato je i Zakon o likvidaciji agr. ref. skinuo konačno sa dnevnoga reda i pitanje
naših šuma.
Konačno! T. j . dogledno barem jedanput za uvijek, a to je stilizacija, koja se
obično ne nalazi u nijednom drugom zakonu!


A nije prošlo ni par mjeseci nakon pravomoćnoga okončanja tih teških i dubokih
problema, mi eto stojimo i opet u znaku istog pitanja, baš kao da želimo da postanemo
živi démenti svih onih načela, koje je zakon usvojio kao konačno riješenje, desavuišući
time zapravo nikoga drugoga nego ranijega zakonodavca.


Da se to ne dogodi,´to nijedna novela k Zakonu o likvidaciji agr. reforme nemože
i nesmije da segne preko stručno postavljenih te stvarno opravdanih načela.


Svaka izmjena ili nadopuna zakona, koji na temelju utvrđenih takovih načela
konačno likvidira izvjesna pitanja, može da se kreće samo u granicama i u smjeru
upotpunjenja eventualnih logičnih nedostataka ili stilističkih nejasnoća.


Ima tako primjerice jedno krupno pitanje, koje upravo vapi za izmjenom. To
je pitanje otštete koja se imade platiti za eksproprijacijom oduzete šume, na teritoriji
Dravske, banovine te srezovima Sušak, Delnice i Vrbovsko.


No kako je to pitanje riješeno zasebnim pravilnikom a na osnovu § 31. Zakona
od 19. juna 1931. godine, to bi se imao da promjeni samo pravilnik od 15. jula 19.31.
godine, a ne Zakon niti bilo koje zakonom postavljeno načelo.


Što više možemo slobodno da ustvrdimo, da su se propisi toga pravilnika zapravo
teško ogriješili ne samo o intenciju samoga zakona o likvidaciji agr. reforme,
nego i o načela koja su postavljana po pitanju pravedne odštete.


Mi smo to pitanje već pokretali i ranije ukazujući stalno na nemogućnost, neopravdanost
i nepravednost — kao i na nelogičnost obračunavanja vrijednosti za
eksproprisane šume po katastarskom čistom prihodu.


Ne ulazeći u pitanje da li je katastarski čisti prihod uopće ispravna i shodna
baza za izračunavanje, vrijednosti zemljišta istaći nam je samo to da bi se ta baza
čak i mogla usvojiti kada bi u cijeloj državi bila provedena istovremena — makar
i iz ranijih godina datirajuća klasifikacija zemljišta. Ovako, zato, jer ne samo da
katastar davno više nije pravi izraz; stanja u naravi, nego i zato što klasifikacija zemljišta
datira i iz starijeg i iz novijeg doba — nije ta baza ni relativno ispravna, jer
će primjerice ono zemljište koje je doživilo i novo, a možda i najnovije prevrstavanje
u katastralne razrede, biti skuplje od onoga koje je ostalo pri najranijoj svojoj, dakle
prvoj odnosno najstarijoj klasifikaciji.
Pridržavajući se ali čak i onoga načina odštećivanja po kat. čist. prihodu i kod
šumskih zemljišta, posve je neispravno i neopravdano da se ne uzima u obzir i vrijednost
troškova pošumljavanja odnosno vrijednost drveta na pošumljenim površinama,


626




ŠUMARSKI LIST 10/1932 str. 61     <-- 61 -->        PDF

jer tek oba elementa zajedno — dakle i šumsko zemljište i drvna masa, odnosno
troškovi novoosnovanih kultura zajedno — daju pojam šume.


Drugo je tamo gdje pošumljenja nisu izvršena, odnosno gdje drvne mase nama
U takovim slučajevima može ,da preostane samo šumsko zemljište odnosno katastr.
čisti prihod.


Zakonodavac je pri donošenju Zakona o likvidaciji agr. ref. vodio očito računa
p, tome, jer nije spojio pitanje odštete za šume sa pitanjem odštete za poljska zemljišta,
nego je za ova potonja zemljišta odmah u § 28. Zakona utvrdio način izračunavanja
visine odštete, dok je za šume u § 31. predvidio donošenje zasebnog pravilnika.


Taj pravilnik je pitanje izračunavanja visine odštete za eksproprisane šume
riješio analogno onako, kako je to riješio i § 28. samoga zakona za poljsko zemljište.
On je jednostavno uzeo za bazu određivanja visine odštete katastralni čisti prihod
šumskog zemljišta bez obzira na to dali na tom zemljištu postoji šuma ili ne.


Tako se došlo do krupne anomalije da se za jedno jutro šumskog zemljišta koje
je´ obraslo sa šumom makar i sto godina starom, plaća isto tako samo mnogostruki
iznos od katarstar. čistog prihoda zemljišta kao i za iiepošumljeno šumsko zemljište.
Drvna masa ne ulazi uopće u račun, kao da je i nema.


Po § 28. Zakona o likvidaciji agrarne reforme plaća se odšteta za poljsko zemljište
po skinuću usjeva, dakle za samu zemlju — Pravilnik koji je donesen po § 31.
istog Zakona ne zaboravlja doduše na drvnu masu nego pridaje ovu ako je slučajno
ima, kao prido k zemljištu bez ikakove odštete. Zakonodavac bio je dalekovidniji i
oprezniji u zakonu te je predvidio za šume posebni Pravilnik (§ 31.) sigurno radi
toga, što se prirod, dakle drvo, sa šumskog zemljišta ne može tako lahko skinuti kao
na pr. žito sa poljskog zemljišta, te je uvidio komplikacije toga pitanja kod ustanovljenja
visine odštete kod eksproprisanih šuma. Međutim vidimo kako si je Pravilnik
to komplicirano pitanje znao ujednostaviti do smiješnosti.


Promjenu toga načina odštećivanja, dakle promjenu pravilnika, traži ne samo
pravednost nego i ugled naše šumarske nauke i struke.


Toliko o izmjeni Pravilnika.


No jednako se i sam Zakon može udopuniti na pr. u § 80, ne dotakavši se time
ni jednoga od utvrđenih načela. — § 80. koji kaže da se »danom stupanja na snagu
ovog zakona« — o likvidaciji agr. ref. — »stavljaju van snage svi zakoni i zakonske
odredbe, ukoliko su u protivnosti sa ovim Zakonom« dao bi se upotpuniti onamo, da
se pored ostalih naročito stavi van snage i § 186. Zakona o šumama u onom svom
dijelu koji govori o donošenju zasebnog zakona o eksproprijaciji velikih šumskih privatnih
posjeda, jer je Zakon o likvidaciji agr. ref. koji je donesen 2 godine kašnje
nego Zakon o šumama, i to pitanje konačno riješio.


Jednako je postalo gorućim pitanjem daljnja sudbina onoga personala, koje je
službovalo na objektima koji su u smislu § 24. Z. o. 1. a. ref. eksproprisani na području
Dravske banovine te u srezovima Sušak, Delnice i Vrbovsko. Hitno riješenje toga
nadasve važnoga socijalnog pitanja nije samo pitanje pravednosti, nego i pitanje ugleda
one vlasti koja eksproprijaciju provodi.


Uvažujuć sve ovo, predložemo stoga gornju rezoluciju upućenu Kr. vladi odnosno
g. Ministru Poljoprivrede, g. predsjedniku Ministarskog savjeta, g. Ministru
šuma i rudnika i ministarskom savjetu.


U vezi s tom rezolucijom, koju detaljno obrazlaže, gosp. tag. Rohr iznosi i svoje
mišljenje o agrarnoj reformi. Iznosi, da je u sekciji zaključeno da se neće kritikovati
sam zakon. Kritikuje se samo način otštete vlasnicima eksproprisanih imanja, jer je
taj način posve nestručan. Pitanje agrarne reforme i na šumama opet se pokreće, pa
su i šumari zvani da I oni to pitanje po svojoj dužnosti uzmu u pretres.


627




ŠUMARSKI LIST 10/1932 str. 62     <-- 62 -->        PDF

Ing. Ruži ć iznosi ukratko istorijat agrarne reforme i kaže da je pojam eksproprijacije
prastar i da se njegovi tragovi nalaze već u Svetom Pismu. Razlika je u veleposjedima
kod nas u Jugoslaviji i u stranim zemljama. Jugosloveni nemaju posjeda u
stranim državama, dok strani državljani posjeduju kod nas velike komplekse zemljišta.
U Rusiji je u tom pogledu važio odličan zakon, po kome stranac nije mogao kupovati
zemlju u Rusiji. Provođenje agrarne reforme treba da je povjereno stručnjacima a ne
političarima. Tu su u prvom redu zvani šumari, a u Ministarstvu za agrarnu reformu
nema niti jednog šumara. Drži da su šumari ranije bili jednostrani te bi možda bilo
bolje da se odustane od gornje rezolucije. Drži, da je naše Udruženje ranije trebalo
da vodi čitavu ovu stvar, a sada je prekasno jadikovati nad ovim poslom.


Ing. S mil a j predlaže, da se prvoj klauzuli rezolucije dade takova stilizacija,
da se pozove Ministarstvo da ovo dade izjavu radi umirenja javnosti, da do novih
promjena neće doći.


Ing. Roh r nadopunjuje svoje ranije izlaganje te spominje golemu važnost šume
po narod bez obzira čija je šuma vlasništvo. Pored svih blagodati šuma daje veliku
korist narodu, koji u šumi trajno nalazi zaposlenje. Iznosi o tome interesantne podatke.
Šumari žele mir jer samo u miru je moguć uspješan rad.


Ing. Ruži ć kaže, da je temeljni i principijelni zahtjev da se Ministarstvo umoli,
da ono prije donošenja važnih odredaba u šumarstvu uvijek ranije upita i za mišljenje


J. Š. U., jer poslije donošenja kasno je nama o tome debatirati.
Predsjedni k izjavljuje, da je stvar ove rezolucije bila proučena u sekciji
rada, te je ona tamo i donesena, a Upravni se odbor s njome saglasio. Pita skupštinu,
da li prima rezoluciju ovakovu kakova je ili da se vrati natrag u sekciju rada.


Prelazi se na glasanje i rezolucija se prima sa svim glasovima osim glasa gosp.
ing. Ružica.
Predsjedni k na to zaključuje skupštinu i nastavak zakazuje za sutradan
dne 20. Vili. u 7 sati i 30 minuta.
Skupština je zaključena u 19 sati i 35 minuta.


-
Nastavak skupštine J. Š. U. dne 20. VIII. 1932. godine.
Predsjedni k otvara skupštinu u 9 sati i 40 min. pozdravlja delegata Poljske


g. Ing. Jan a Hausbrand t a, koji je danas stigao iz Poljske i prisustvuje skupštini.
Na pozdrav predsjednikov delegat bratskih poljskih šumara srdačno otpozdravlja
j zahvaljuje.
Skupština nastavlja rad a raspravlja se 8. tačka dnevnoga reda, koja je jučer
prekinuta.
d) Tajni k referiše i čita tekst rezolucije o putnim paušalima šumarskih službenika
kod uprave drž. šuma (predlog Podružnice u Beogradu).


Predsjednik otvara debatu.


Riječ dobiva Ing. Ružić , koji drži prema svomu mišljenju a i prema mišljenju
nekih kolega, da treba to pitanje praktično riješiti. Čudi se da Udruženje može da
donese ovakovu rezoluciju pa da je i odbor primi, a u rezoluciji nije uzeta u obzir
šum. služba kod političkih vlasti. Predlaže, da se u rezoluciju umetne, da to vredi i za
sreske šumarske referente. Gospoda ing. S m i 1 a j , ing. J o z i ć, ing. J a s i ć drže da
bi trebalo umetnuti u rezoluciju i stavak o paušalima za šumarske činovnike kod Imovnih
općina.


Ing. Bali ć drži, da paušal za putovanje kod činovnika imovnih općina treba
da bude veći nego kod državnih činovnika, jer šefovi uprava kod imovnih općina
imadu mnogo više posla na terenu napose zbog doznake pravoužitnicima.


Ing. Ruži ć predlaže da se predvidi godišnji minimalni broj dana, koje pojedini
činovnik mora da provede na terenu, a ne mjesečno kako je to dosada bilo. Ing. Bali ć


628




ŠUMARSKI LIST 10/1932 str. 63     <-- 63 -->        PDF

nadopunjuje da je u predlogu zakona o imovnim općinama bilo predloženo godišnje
72 dana.


Skupština jednoglasno prima: 1. da se u rezoluciju stavi mjesto mjesečni —
godišnji broj dana, koje činovnik treba da provede na terenu; 2. da se stavi da traženi
Pravilnik važi kako za činovnike tako i za službenike kod Imovnih općina, pošto se
oni prema ranijim predstavkama Udruženja imadu svakako da smatraju´ državnim
činovnicima.


Skupština prima jednoglasno rezoluciju Beogradske podružnice (vidi »Šum. List«
br. ..) sa gornjim dopunama i izmjenama.


e) Tajni k čita predstavku o ustanovljavanju centralnog jugoslovenskog šumsko-
privrednog odbora. Predstavka glasi:


»Centralnom Jugoslovenskom šumsko-privrednom odboru, Zagreb.


Jugoslovensko šumarsko udruženje, koje po svojem dugogodišnjem radu i
po svojim ciljevima zastupa interese celokupne šumske privrede, pozdravlja sa svoje
Glavne godišnje skupštine održane dne 19. i 20. augusta 1932. godine, osnivanje C e ntralnog
šumsko - privrednog odbora. Izjavljuje se spremnim za najužu
saradnju sa svim šumsko-privrednim faktorima naše Kraljevine u korist šumarstva
i šumske privrede uopće.«


Predstavka se prima jednoglasno.


f) Tajni k izvještava da je za skupštinu stigao od Podružnice u Beogradu predlog
zakona o ustrojstvu Ministarstarstva šuma i rudnika i njegove
spoljne službe, (vidi »Šum. List« broj 8—9. 1932.) Upravni odbor je uzeo
taj predlog u razmatranje. Zaključio je zbog kratkoće vremena, a i zbog velike važnosti
predmeta, da predloži skupštini, da se dostavi projekat posebnom užem odboru
na studij. Kad taj uži odbor dade svoje mišljenje, onda neka novi odbor Udruženja
sprovede predmet nadležnima. Glavna uprava predlaže da u uži odbor udu gg.: Ing.
Baranac, Ing. S e k u 1 i ć M., Ing. P. P r p i ć i Dr. J. B a 1 e n. Skupština prima.


g) Skupština prima slijedeću predstavku po predlogu g. Ing. M i k 1 a u a.


Predstavka o predmetu evidencije i točnog izvršenja odredaba zakona o šumama,
koje odredbe propisuju namještanje kvarifikovanih šumarskih stručnjaka u privatnoj
službi. — §§ 131. do 134. Zakona o šumama propisuju, da imaju obligatorno svi posjednici
nedržavnih šuma, ukoliko te šume prema § 56. Z. Š. stoje pod naročitim javnim
nadzorom, kao i posjednici nedržavnih šuma, čije površine premašuju veličinu određenu
»Pravilnikom za postavljanje kvarifikovanih šumarsko-stručnih lica za upravu
nedržavnih šuma« dužnos t da u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu
pravilnika, postave kvalifikovane šumarske stručnjake. Nadalje propisuje § 77 Z. Š., da
drvarska preduzeća sa određenim kapacitetom1 imaju za vođenje eksploatacije namjestiti
kvalifikovane šumarske stručnjake.


Kako se uslijed sniženja državnih dohodaka i izdataka te skučenja budžeta
nova mjesta u državnoj šumsko nadzornoj službi, kao i kod uprave državnih šuma
i u šumama, koje stoje u državnoj upravi ne ustanovljaju, to besposlica među kvalifikovanim
šumarskim stručnjacima svaki dan sve više raste.


Skrb za te stručnjake zahtjeva, da su mjesta, za koje odredbe spomenutih §§


Z. o. š. propisuju obligatorno postavljanje kvalifikovanih šumarskih stručnjaka, pravodobno
i bez prestanka popunjena.
Potrebno je, da Ministarstvo o tom predmetu vodi u oči privredne krize naročitu
pažnju. Nadalje treba da ta službena mjesta imaju primjeren značaj stalnosti ,
jer inače ne pružaju nikakovu garanciju za osiguranje ekzistencije u privatnoj šumarskoj
službi.


Jugoslovensko šumarsko udruženje moli stoga, zastupajući staleške i socijalne
interese svojih članova, Ministarstvo šuma i rudnika da


629




ŠUMARSKI LIST 10/1932 str. 64     <-- 64 -->        PDF

I.) tome pitanju posveti posebnu pažnju i povede skrb, kako bi se u cijeloj
državi ispunjavale odredbe §§ 131—134. i 77. Z. o. š.;


2.) da Jugoslovenskom šumarskom udruženju izvoli dostaviti potpun popis svih
šumoposjednika u državi, na koje se protežu odredbe člana 131 i 133, te popis, na
tim posjedima dne 1. augusta 1932. namještenih, kvalifikovanih šumarskih stručnjaka;


3.) da Jugoslovenskom šumarskom udruženju izvoli dostaviti spisak svih drvarskih
preduzeća u državi, koja prema § 77. imaju postaviti šumara sa propisanom kvalifikacijom,
te popis dne 1. augusta 1932. kod tih preduzeća namještenih šumarskih
stručnjaka;


4.) da se do daljnjega, dok prilike ne krenu na bolje ne izdaju nova poveravanja
uprave nedržavnih šuma državnim šumarskim ustanovama i šumarskim referentima
opšte upravne vlasti prvoga stepena u smislu odredaba § 131. Z. o. š.


k) Tajni k referiše o zadruzi za privredni film u Beogradu. Predlog je beogradske
podružnice, da se kupi 10 akcija te zadruge po 200.— Dinara, koji na glavnoj
skupštini zadruge daju pravo na jedan glas. Mišljenje je odbora, da treba prije, nego
li J. Š. U. pristupi zadruzi, dobro ispitati pravila zadruge te njen rad i uspjehe, a
novome odboru da se dadu u tom slobodne ruke, da pristupi toj zadruzi, ako nade
za shodno.


Ing. R u ž i ć drži da Udruženje svakako treba da pomogne ovu stvar, jer će se
filmom tada propagirati i šumarstvo.


Skupština prima predlog upravnog odbora o pristupu u filmsku zadrugu.


i) Tajni k čita akt Ministarstva šuma upućen na Udruženje, da naime J. Š. U.
izradi o svom trošku jedan propagandni i reprezantativni film o šumarstvu u našoj
državi. Obrazlaže mišljenje upravnog odbora o toj stvari.


Ing. R u ž i ć, izjavljuje da sa radošću treba pozdraviti ovakav rad na propagandi
šumarstva i da svakako Udruženje treba da i materijalno doprinese, da se takav film
izradi. Tajnik izvještava o tehničkoj strani snimanja tog filma i kaže, da se u toj
stvari interesovao na više strana. U Zagrebu postoji na higijenskom zavodu fotoiilmsko
odjeljenje, koje s velikim uspjehom izrađuje propagandne filmove. Obrazlaže
i cijene koštanja jednog metra filma.


Predsjedni k moli da skupština primi predlog odbora, da se naime dade
ovlaštenje novom upravnom odboru, da iz gotovine Udruženja utroši svotu od 10.000
Dinara za izradu propagandnog filma iz šumarstva. Skupština prima.


j) Tajni k čita rezoluciju ljubljanske Podružnice o »Pravilniku za prikupljavanje
prinosa za pošumljavanje u Dravskoj banovini«. U rezoluciji se traži, da se za
Dravsku banovinu odustane u privatnim šumama od prikupljanja prinosa u fond za
pošumljavanje, jer ta banovina nema goleti, a privatnici svoje sječfne i sami moraju
da pošumljuju. Tajnik razlaže predlog odbora, da se stavi u dužnost novom Upravnom
odboru, da on ovu rezoluciju prouči i saobrazi interesima cijele države.


Ing. Ruži ć drži o tom pitanju da je pravedno, da krajevi, koji bolje stoje u
pogledu šumarstva, potpomognu one krajeve, koji su u tom pogledu stradali ne svojom
krivnjom. On je protiv rezolucije ljubljanske Podružnice.


Ing. B o r o š i ć iznosi, da je Ministarstvo preduzelo, da se izradi novi pravilnik
-o prinosima za pošumljenjc. No u tome pravilniku svakako treba fiksirati, da li se radi


o
pošumljenju redovitih sječina ili pak goleti krša..
Ing. M i k 1 a u izjavljuje da postoje nejasnosti u ovom pitanju o pošumljavanju
i predlaže, da se primi rezolucija predložena po Ljubljanskoj podružnici.
Gosp. Jerbi ć kaže da je nepravedno, da se doprinos za pošumljavanje plaća
od prodajne cijene.
Predsjedni k predlaže, da se ova rezolucija preda novom Upravnom odboru
da on tu stvar temeljito prouči i dovede u sklad za čitavu državu. Prima se.


630




ŠUMARSKI LIST 10/1932 str. 65     <-- 65 -->        PDF

k) Tajni k obrazlaže i čita predlog ljubljanske Podružnice o zakonu i pravilniku
o kontroli šumskog sjemenja. Skupština izabire uži odbor gg.: Dr. P e t r a č i ć,
Dr. B a 1 e n a, Dr. P e t r o v i ć a i Šašu S t a r e a, koji će razraditi predloge i podneti
ih novome odboru.


1) Tajni k čita slijedeći predlog Ing. Waszner a o troškovima sortimenata
drveta.


».lugoslovenskom šumarskom udruženju


Kako nam je iz dnevne štampe i stručnih listova poznato, drvarska industrija
tražila je spasa iz krize, izbjegavajući saradnju sa Šumarskim udruženjem, putem kartelisanja,
dakle načinom trgovine, koji je u najmanju ruku za odbaciti. U svakom poslovanju,
a naročito kod kartelisanja cijena je nesumnjivo prvi i bitni uvjet za uspjeh,
da svaki od sudionika bude tačno orijentisan glede sopstvenih proizvodnih troškova,
jer samo u tom slučaju biće u mogućnosti, da odluči na predloge za kartel, cijene.


Drvna industrija proizvodi u svojim pilanama na stotine sortimenata najraznovrsnijih
dimenzija i kakvoće, pa ipak moramo na osnovu iskustva da konstatujemo,
žalosnu činjenicu, da ona ni dandanas još nije u stanju da sračuna točne troškove


tih sortimenata. Niko od vodećih funkcionera ove industrije nije se trudio da u tom
pravcu svoj podređeni radni personal instruise ,a još manje da obradi ili publikuje
štogod o izračunavanju vlastitih troškova rezane robe. No i kod dosad objavljenih
radova šumske literature, koji se tiču tehnike pilanskog rada nije ovo bitno pitanje
nikako obrađeno ili tek samo toliko, da za praksu uopće ne dolazi u obzir.
Izvan svake je sumnje, da je dosadašnji nehaj i neprovetravanje ovog osnovnog
pitanja u trgovini drvetom utjecala štetno i na sam uspjeh kartelskih konferencija.


Radi toga stavljam predlog, da Jugoslovensko šumarsko udruženje povede inicijativu
i da upozori na to zlo Ministarstvo šuma i rudnika, Ministarstvo trgovine i
Trgovačko-obrtničke komore, jer je ono jedno- od poglavitih uzroka konkurenčnoj
nemoći naše drvarske industrije. Trgovačko-obrtničke komore uz to bi trebalo još
zamoliti, da pozovu saveze drvarskih industrijalaca, kako bi u prvom redu ovi nastojali
ukloniti predmetnu prazninu na taj način, što na riješenju i raščišćavanju pitanja preračunavanja
sopstvenih troškova pilanske robe — eventualno putem kakvog konkursa
— bi intenzivno poradili.«


Skupština odlučuje, da se ta stvar preda novom upravnom odboru, da ono o
tome donese riješenje.


m) Predsjednik govori o tome, da je običaj, da se sada odmah na skupštini
odabere mjesto za slijedeću šumarsku skupštinu. O tome su predloži za tri razna
mjesta: Novi Sad, Banja Luka i Vinkovci. Prelazi se u tome pitanju na glasanje te
se velikom većinom zaključuje, da će se slijedeća skupština održati u Banja Luci.
Vrijeme kada će se skupština održati prepušta se novom odboru.


Pošto je o svima predlozima raspravljeno, prelazi se na 6. tačku dnevnoga reda.


6.) Rasprava i prihvat novih pravila Jugoslovenskog šumarskog udruženja.


Kako
niti sada u skupštinskoj dvorani nema kvoruma potrebnog za promjenu


Pravila
prelazi se na sedmu tačku.
7.) Rasprava i prihvat pravilnika za Podružnice.
Predloženi tekst pravilnika čita gosp. Ing. Otmar M i k 1 a u član po član i nakon
svakog pročitanog člana predsjednik otvara debatu. Ing. Mikla u najprije obrazlaže
na kojemu je principu sastavljen pravilnik, t. j . da je rađen prema novom projektu
pravila J. Š. U., koja su danas trebala biti donesena. Kako međutim nije došlo do
promjene pravila to i tekst ovog pravilnika o podružnicama treba odmah saglasiti sa
starim pravilima.
Debata o članu prvom. Ing. Ruži ć primjećuje, da treba stajati umjesto »će«


— »će po potrebi«. Beogradska sekcija treba da obuhvata osim područja grada Beo631