DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1932 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Time bi se nedvoumno potpomogla akcija da okolišnu interesenti slobodnim sporazumom dođu u posjed i vlasništvo onakovih dijelova šuma od velikog posjeda, za koje imadu interesa; 3. da se Pravilnik o visini i načinu oštećivanja eksproprisanih šuma od 15. VII. 1931. postavi na osnovice koje će biti u skladu sa principima šumarske nauke; 4. da se § 80. Z. o 1. agr. ref. od 19. VI. 1931. koji doslovce kaže da se »danom stupanja na snagu ovoga zakona« t. j .zakona o 1. agr. ref. — »stavljaju van snage svi Zakoni i zakonske odredbe, u koliko su u protivnosti sa ovim zakonom « dade puna važnost, te da se stvarno obeskrijepe sve one ranije zakonske odredbe, koje po istom predmetu nalazimo u raznim drugim zakonima; 5. da se u buduće — zato što je Zakon o. 1. agr. ref. od 19. VI. 1931. konačno riješio cio agrarni naš problem — sva pitanja ukoliko se odnose na šumarstvo riješavaju jedino i isključivo u resoru Ministarstva šuma, a ne u Ministarstvu Poljoprivrede, omogućivši najtješniu saradnju J. Š. U. po svim važnijim problemima šumarske struke; 6. da se hitno riješi sudbina onih činovnika i službenika, koji su na eksproprisanim šumskim objektima do eksproprijacije uposleni bili, uvaživ prvenstveno sva stečena prava, odnosno da se hitno donese povoljno riješenje predstavke, koja je po tom pitanju već ranije predana Kr. vladi, a koju opetovano ovdie prilažemo. Podnoseći ovu našu rezoluciju, uvjereni smo, da će ovdje dobronamjerno istaknute a opravdane naše želje naići na dobar prijem Vašega Gospodstva u interesu našega šumarstva. Obrazloženje Kada je dne 19. juna 1931. godine ugledao svjetlo Zakon o likvidaciji agrarne reforme na velikim posjedima, vjerovala je sva zainterersovana javnost, da je konačno metnuta tačka iza jednog — koli sa privrednog toliko i sa pravnoga gledišta — teškog i burnog vremenskog perioda. U gospodarskoj privredi zainteresovanim krugovima odlanulo je, jer se općenito povjerovalo, da je nastupio momenat gospodarsko privrednoga smirenja, momenat velike obnove teško zamrle posjedovno pravne sigurnosti. Upoznavši cio tok našega agrarno-reformnog razvoja u doba toga 12 godišnjega perioda, mi smo šumari iz shvatljivih razloga strahovali za sudbinu naših šuma. Gdje god smo mogli i kada god smo mogli — zvani i nezvani — našli smo se uvijek sa iskrenom predanošću na braniku, samo da od naših šuma otklonimo sva ona teška iskušenja, sve suvišne i preskupe eksperimente, sa kojih je tako teško trpjela naša poljsko-gospodarska privreda. Zato je i donošenjem Zakona o likvidaciji agrarne reforme na velikim posjedima odlanulo u velike i nama šumarima, jer Zakon kakav je da je, riješio je konačno i sudbinu naših šuma; neke je žrtvovao a neke je odlučio sačuvati. Ističući veliku narodno-gospodarsku važnost naših šuma, nebrojeno puta je naglašeno i načelo, da je stvarno najvažniji sam taj fakat što šuma u opće imademo, što one postoje, — pa je onda pored samoga toga fakta jasno, da je narodno-gospodarskoj svojoj dužnosti udovoljio onaj šumski objekat koji je kvalitativno najbolji; — dakle onaj koji je najbolje gospodaren. Tim ovako istaknutim primarnim načelom, potisnuto je u pozadinu i pitanje samoga vlasništva takovih šumskih objekata, jer je logično, da je bolji i onaj vlasnik, koji bolje gospodari. Zakonodavac je u Zakonu o likvidaciji agrarne reforme na velikim posjedima, sa danom od 19. juna 1931. godine honorirao to stanovište barem u toliko, što je vodeći računa i o drugim naročito socijalnim i političkim momentima, pristupio eksproprijaciji 624 |