DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1932 str. 60     <-- 60 -->        PDF

Zakon o likvidaciji agr. reforme nije samo zakon kojim se kodificiraju izvjesna
pitanja časovitog, prolaznog značenja, koja se mogu i često mijenjati, nego je to zakon
kojim je nakon dugogodišnjeg iznimnog stajanja konačno opet konkretizovano i načelo
Ustavom zagarantovanog prava privatne svojine.


Taj zakon nije donesen nasumce. On je izgrađen na izvjesnim principima, koji
su ne samo plod obilnog i teškog iskustva, nego su isti i rezultat opsežnog studija, te
nalaze svoje ishodište u dubokim stvarnim razlozima one osebujne bitnosti, one naročite
strukture, kakova je svojstvena samo šumama.


Dugi vremenski periodi, stalnost konačnih ciljeva, stalnost gospodarskih smjernica,
stalnost u potrajnosti troškova i prihoda, potrajnosti u nagomilavanju vrijednota,
stalnost granica i sigurnost posjeda, to su načela, koja su u suštini svojoj onaj stanac
kamen, koji cijelom razvoju i opstanku šuma garantuje i mogućnost valjanog šumarstva.


Zato se ta načela i ne smiju i nemogu svaki čas da mijenjaju!
Zato je i Zakon o likvidaciji agr. ref. skinuo konačno sa dnevnoga reda i pitanje
naših šuma.
Konačno! T. j . dogledno barem jedanput za uvijek, a to je stilizacija, koja se
obično ne nalazi u nijednom drugom zakonu!


A nije prošlo ni par mjeseci nakon pravomoćnoga okončanja tih teških i dubokih
problema, mi eto stojimo i opet u znaku istog pitanja, baš kao da želimo da postanemo
živi démenti svih onih načela, koje je zakon usvojio kao konačno riješenje, desavuišući
time zapravo nikoga drugoga nego ranijega zakonodavca.


Da se to ne dogodi,´to nijedna novela k Zakonu o likvidaciji agr. reforme nemože
i nesmije da segne preko stručno postavljenih te stvarno opravdanih načela.


Svaka izmjena ili nadopuna zakona, koji na temelju utvrđenih takovih načela
konačno likvidira izvjesna pitanja, može da se kreće samo u granicama i u smjeru
upotpunjenja eventualnih logičnih nedostataka ili stilističkih nejasnoća.


Ima tako primjerice jedno krupno pitanje, koje upravo vapi za izmjenom. To
je pitanje otštete koja se imade platiti za eksproprijacijom oduzete šume, na teritoriji
Dravske, banovine te srezovima Sušak, Delnice i Vrbovsko.


No kako je to pitanje riješeno zasebnim pravilnikom a na osnovu § 31. Zakona
od 19. juna 1931. godine, to bi se imao da promjeni samo pravilnik od 15. jula 19.31.
godine, a ne Zakon niti bilo koje zakonom postavljeno načelo.


Što više možemo slobodno da ustvrdimo, da su se propisi toga pravilnika zapravo
teško ogriješili ne samo o intenciju samoga zakona o likvidaciji agr. reforme,
nego i o načela koja su postavljana po pitanju pravedne odštete.


Mi smo to pitanje već pokretali i ranije ukazujući stalno na nemogućnost, neopravdanost
i nepravednost — kao i na nelogičnost obračunavanja vrijednosti za
eksproprisane šume po katastarskom čistom prihodu.


Ne ulazeći u pitanje da li je katastarski čisti prihod uopće ispravna i shodna
baza za izračunavanje, vrijednosti zemljišta istaći nam je samo to da bi se ta baza
čak i mogla usvojiti kada bi u cijeloj državi bila provedena istovremena — makar
i iz ranijih godina datirajuća klasifikacija zemljišta. Ovako, zato, jer ne samo da
katastar davno više nije pravi izraz; stanja u naravi, nego i zato što klasifikacija zemljišta
datira i iz starijeg i iz novijeg doba — nije ta baza ni relativno ispravna, jer
će primjerice ono zemljište koje je doživilo i novo, a možda i najnovije prevrstavanje
u katastralne razrede, biti skuplje od onoga koje je ostalo pri najranijoj svojoj, dakle
prvoj odnosno najstarijoj klasifikaciji.
Pridržavajući se ali čak i onoga načina odštećivanja po kat. čist. prihodu i kod
šumskih zemljišta, posve je neispravno i neopravdano da se ne uzima u obzir i vrijednost
troškova pošumljavanja odnosno vrijednost drveta na pošumljenim površinama,


626