DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 10/1932 str. 7     <-- 7 -->        PDF

koja danas obuhvaća cijeli svijet i koja je samo pospješila, da su imovne
općine već danas došle u financijalnu krizu.


Moram na koncu ipak spomenuti, da je stručno osoblje, koje je upravljalo
gospodarstvom im. općina, bilo na visini i znalo se othrvati svim
poteškoćama (čemu su dokazom današnje prekrasne mlade i srednje sastojine
i pošumljene čistine, što je iziskivalo vanrednu požrtvovnost), a
da se nije moglo oduprti udarcima navedenim pod 1—5, koji su došli baš
od vlasti, koje nisu posvetile dovoljno brige za te važne narodne institucije.


Da se ne bi mislilo, da već za vremena nije predviđeno bilo, kakova
budućnost čeka imovne općine, to ću donijeti u izvatku svoj memorandum
od g. 1920. na tadanjeg pomoćnika ministra šuma i rudnika, a na njegovu
izričitu zamolbu. Ovaj memorandum glasi u stvari ovako:


Prije svega imaju se riješiti slijedeća pitanja:


1. Podmirenje članova imovnih općina na gorivu i građi, žirenju
i paši.
2. Financijalno pitanje (podmirba troškova uprave, čuvanja, poreza,
opć. nameta, kulturni troškovi) kao posljedica rata.
3. Podržavljenje uprave i osoblja im. općina.
4. Uređenje odnosa uprave prema zastupstvu kao i odnosa šumske
uprave prema političim i sudbenim vlastima.
Ad 1. Iz raznih članaka po stručnim i nestručnim novinama kao i iz
brošure g. Andrije Perušića razabire se, da imovne općine tobože ne mogu
podmirivati svoje pravoužitnike gorivim drvetom i građom i da idu u
susret devastaciji šuma, jer će si članovi i nečlanovi im. općina makar
silom pokrivati najpreče potrebe iz šuma im. općina, naročito u predjelima,
gdje — osim imovnih — nema u blizini ni šuma državnih, ni šuma
zemljišnih zajednica ni privatnih šuma.


Ovo je pitanje tako važno, da se ima raspraviti u prvom redu i
riješiti na temelju točnih statističkih podataka potrebe i proizvodnje.
a) Ponajprije bi valjalo u državnim šumama izrađivati dovoljne količine
i goriva i građe za velika importna tržišta. Od toga bi gorivo II. i


III. vrsti i tanje Sortimente građe trebalo ostaviti za pokriće lokalne
potrebe i baciti razmjerne količine na skladišta, koja bi se imala osnovati
u onim mjestima, gdje vlada oskudica na tim proizvodima. Na taj bi se
način pokrila potreba nepravoužitnika, kojima bi se dala prilika te proizvode
uz primjerenu cijenu kupiti, te ne bi bili prisiljeni kupovati te
proizvode od pravoužitnika ili od krađe.
b) Šumsko gospodarstvo tako urediti, da odbacuje što veći prihod
kvantitativni, izlučiv predjele, koji bi imali financijalnu svrhu.


c) Osigurati kup goriva u državnoj ili susjednoj vlastelinskoj šumi,
na mjestima gdje im. općina nema dovoljne komplekse šuma, što bi se
imalo u ministarstvu šuma urediti tako, da se im. općini prodadu oni
kvantumi drva, koje ona treba i to od manje vrijednih vrsti, tako da
država ne bude prikraćena.


d) Izrađivati gorivo i građu u onim šumama im. općine, u kojima se
etati radi udaljenosti ne mogu potrošiti, i privažati ga tamo, gdje je
oskudica, razumije se uz naknadu troškova izradbe i izvoza.


e) Strogo i zdušno vršiti šumsku policiju, što bi prisililo pučanstvo
na štednju, a ne bi ga zavađalo na pravljenje kvara za spekulaciju
s obzirom na toč. a).


578