DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1932 str. 11     <-- 11 -->        PDF

Mnoge teze, koje su zapravo duševni produkt »Waldrentlera«, preuzete
su kasnije od pojedinih pristaša teorije najveće zemljišne rente,
te su! imale za posljedicu mnoge zablude u šumarskoj praksi kao i u
teoriji. Zato se danas mnogi grijesi u šumarstvu pripisuju teoriji najveće
zemljišne rente, makar im ona nije pravi uzročnik.


Pressler uveo je u šumsku nauku matematiku kao sredstvo za određivanje
stepena rentabilnosti pojedinog šumskog gospodarstva, te je
smatrao, da će se marljivom primjenom matematičkih metoda rada povećati
rentabilnost šumske proizvodnje. Postavio je razne matematičke
formule, iz njih izvodio razne dedukcije praktične naravi, pa su baš ove
dedukcije izazvale oštru opoziciju protiv njega i njegovih nauka. Ove
matematičke formule bile su stavljene u centrum naučne debate i polemike,
pa su mnogi njegovi pristaše kao i protivnici smatrali, da je teorija
najveće zemljišne rente i njezino matematičko obrađivanje i dokazivanje
jedno te isto. Vezanje šumarske nauke sa matematikom izazivalo je dakle
na jednoj strani sve češće i ljuće napade na teoriju najveće zemljišne
rente, ali je na! drugoj strani bilo najjači potporanj i temelj ove teorije,
koja je iz matematike i vukla svoju frapantnu životnu snagu i izdržljivost.
Matematika, kao apstraktni izražaj jedne istine, nepokolebiva je i neoboriva,
pa zato ono, što je matematički dokazano kao ispravno, ne može
biti nego ispravno; ovo je zadnji argumenat svih pristaša teorije najveće
zemljišne rente.


Promotrimo li sada stanje, koje je nastalo u šumarskoj nauci i
praksi, nakon što su na šumarstvo počele da budu primjenjivane nacionalno-
ekonomske metode gospodarskog liberalizma, opazićemo da ima i
u nauci i u praksi mnogo značajnih kontrasta i protivnosti. Pojedine discipline
jedne te iste nauke međusobno si protivurječe, a uza sve to nad
svim šumarskim disciplinama opažamo i osjećamo uplive gospodarskog
liberalizma, kojem se po mogućnosti nastoje prilagoditi i teorije i ljudi.


Rekapituliramo li dosadanje zaključke, to u stisnutoj formi možemo
reći, da je opća nacionalno-ekonomska teorija gospodarskog liberalizma
našla svoju primjenu i izražaj u šumskom gospodarstvu u teoriji najveće
zemljišne čiste rente. Ova je teorija postavila načelo, da je šumski kapital
u suštini jednak drugim vrstama kapitala, da je sposoban za ukamaćivani
e jednako kao i drugi kapitali. Radi toga je kardinalna dužnost
šumara, koji upravljaju šumskim kapitalima, da nastoje postići što veće
ukamaćivanje povjerenih im kapitala. Sve gospodarske mjere moraju biti
preduzete s obzirom na glavni i konačni cilj gospodarstva.


Međutim; se ali teorija najveće zemljišne rente ponosi još jednom
značajnom odlikom, naime da raspolaže sa preciznom matematičkom metodom,
koja joj omogućuje, da matematičkom operacijom utvrdi gospodarske
mjere, koje će imati za posljedicu najveće ukamaćenje kapitala
uloženih u šumsko gospodarstvo. Računskom operacijom utvrdi se
financijalna ophodnja, koja je glavni uvjet za rentabilnost u šumskom
gospodarstvu. Ako dakle hoćemo temeljito proučiti teoriju najveće zemljišne
rente, moramo se kod toga držati puteva i metoda, koje nam
narav predmeta nalaže, t. j . moramo svoju analizu prilagoditi dvjema
glavnim značajkama ove teorije i to: a) matematičkoj podlozi teorije, b)
biološkim i ekonomskim temeljima teorije.


657