DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1932 str. 12     <-- 12 -->        PDF

a) Matematičke podloge teorije najveće čiste zemljišne rente.


Prihoda vrijednost šumskog tla računa se prema poznatoj formuli,
koju možemo pisati i u ovom obliku:


Bu = (Au + D„ . IV" + Db . 1V"6 + —


1 Oj) »


Na taj način pada ham više u oči faktor -.. -— . , te nam ujedno


biva jasnijim velik utjecaj, kojeg taj faktor vrši na konačni rezultat
računske operacije, dakle u nazočnom slučaju na vrijednost šumskoga
tla. Ako u tom faktoru stavimo u = /, to on dobiva jednostavniji oblik:


—n . Ovaj novi faktor poznat nam je već iz formule za kapitali


l> Op


ziranje beskonačne rente r, koja unilazi koncem svake godine, a koja
formula glasi:


1 /-.100


K—r. -.— =


O´op P


Prema tome formula prihodne vrijednosti zemljišta po svojoj matematičkoj
naravi predstavlja kapitiliziranje jedne rente, koja unilazi svakih
u godina. Najjednostavniji oblik ove formule dobiva se za u = 1 i ovaj
najjednostavniji slučaj hoću da razmotrim u prvom redu.


r


Kada promotrimo ovu jednostavnu jednadžbu K = ~..—, jasno iz-


U Op


laži matematički zaključak, da je vrijednost kapitala K uz nepromijenjenu
vrijednost godišnje rente r to veća, što je postotak p manji i obratno.
Izlazi ovo i iz poznate Endressove knjige: »Lehrbuch der Waldwertrechnung
und Forststatik, Berlin 1919«, gdje se na strani 29 doslovno veli:
»Denn da jede Metode für Wertberechnung des Waldes und seiner einzelner
Teile auf Diskontierung beruht, so ergeben sich bei niedrigeren
Zinsfüssen höhere Kapitalwerte als bei höheren. Das heisst also, je
weniger man von der Rentabilität eines Betriebes hält, um so höher
schlägt man den Kapitalwert desselben an.« Iz ovih rečenica uvaženog
njemačkog pisca vidi se, da pristaše najveće zemljišne čiste rente zaista
smatraju, da je rezultat računske operacije jedino mjerodavan i ispravan
putokaz-za gospodarenje šumama, te da nije potrebno te računske rezultate
preispitati pomoću općih nacionalno-ekonomskih principa.


Međutim je neobično teško ili možda i sasma nemoguće gornja načela
dovesti u saglasnost sa načelima opće nacionalne ekonomije, jer u
običnom gospodarskom životu vrijede sasma protivna načela. Ako smo
u neko poduzeće uložiti izvjestan kapital, koji možemo izraziti njegovom
novčanom vrijednošću, pa smo na osnovi bilance utvrdili, da se kapital
vrlo povoljno — to jest visoko — ukamaćuje, time je vrijednost poduzeća
porasla, te je veća, ´nego li je bila vrijednost kapitala uloženog u poduzeće.
Možemo reći, da cijena kapitala općenito raste sa prihodima, koji iz istog
proističu. Obratno, ako se bilancom pokaže, da se kapitali uloženi u podu


če