DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1932 str. 18 <-- 18 --> PDF |
izbor šumskog kamatnjaka. Iz toga slijedi, da se pravilan šumski kamat njak dobiva tako, da se u formulu prihodne vrijednosti zemljišta na lijevoj strani umjesto nepoznanice Bu uvrsti prometna vrijednost objekta, kojemu hoćemo izračunati vrijednost. U toj jednadžbi poznati su svi faktori osim postotka p, koji se onda lako izračuna iz jednadžbe. Još je jednostavnije, ako se isprobava, koji šumski kamatnjak najbolje odgovara, da se dobije željeni rezultat, što je vrlo lako izvedivo, ako imamo pri ruci potrebite tabele. Šta znači ali ovakav postupak, ako ga prosudimo sa gledišta matematike? Formula za izračunavanje prihodne vrijednosti zemljišta u stvari je jedna jednadžba sa dvije nepoznanice (Bu i p). Pošto se ovakova jednadžba ne može određeno riješiti, umjesto ´nepoznanice Bu uvrsti se numerička vrijednost, koju smo želili, da nam se pokaže kao rezultat računske operacije. Tako smo eliminirali jednu nepoznanicu i sada dajemo drugoj nepoznanici p onu vrijednost, koja je potrebna, da desna strana jednadžbe bude jednaka lijevoj, te da ova zaista postane jednom jednadžbom. Ovakav postupak protivi se međutim svim pravilima matematike, te zato taj način »računanja« i nije u stvari računanje. Kad smo tako otkrili porijetlo šumskoga kamatnjaka, možemo na mnogo jednostavniji i iscrpniji način utvrditi i njegova svojstva. U formuli za računanje prihodne vrijednosti šumskog zemljišta i u ostalim formulama, koje se iz nje izvode, šumski je kamatnjak onaj promjenljivi faktor, koji nam sasma slobodnim i nevezanim mijenjanjem svoje numeričke vrijednosti omogućuje, da dobijemo računskim putem onaj rezultat, koji nam je poželjan. Poželjno nam je ali, da kod ustanovljivanja vrijednosti šuma i njihovih dijelova dobijemo vrijednosti, koje su barem približno jednake prometnim vrijednostima tih objekata. Šumski se kamatnjak piše u formi postotka, makar nije postotak, već jedan obični koeficijenat. Ovaj način pisanja toga koeficijenta za izravnanje dovodi stalno do toga, da se isti smatra kamatnjakom, te se uzalud nastoji rastumačiti, zašto se taj nazovikamatnjak mijenja potpuno neovisno od svih ekonomskih principa, dok su pravi kamatnjaci odraz ekonomskih odnošaja. Ako uočimo ove činjenice, dolazimo do daljnjih logičnih zaključaka, koji treba da se spomenu. Tako zvane prihodne vrijednosti šuma i njihovih dijelova u stvari ne zaslužuju toga naziva, jer su to u naboljem slučaju samo prometne vrijednosti tih objekata, koje su prolazeći na nepravilan način kroz retortu jedne matematičke formule (ako se nisu u retorti bitno promijenile) dobile naziv prihodnih vrijednosti tek na osnovi formalne prividnosti, kao da su one kapitalizovani prihodi od objekata, što u stvari nikako nisu. Tako zvane financijalne ophodnje, koje su izračunate iz formula, u stvari nisu nikakve financijalne ophodnje (t. j . ophodnje, koje su ekonomski najpovoljnije), već su to ophodnje, za koje je nihov utvrđivač na osnovu sasma drugih razmatranja držao tek, da su takove; pa da te svoje predmjeve i računskim putem potvrdi, stavio je u račune onaj šumski kamatnjak, koji je potreban s obzirom na cilj toga »računanja«. Nakon ovih potpuno negativnih konstatacija u pogledu pomenutih metoda za računanje vrijednosti šuma moramo se pitati, da li te metode imaju ili zaista nemaju nikakove praktične vrijednosti i značenja. Na ovo se pitanje odgovor daje sam po sebi. Ako se koeficijenat p ili šumski kamatnjak ispravno izračuna na osnovi prometne vrijednosti šume ili njezinih dijelova, onda se može taj faktor upotrijebiti tek onda, kad hoćemo da se 664 |