DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1932 str. 24 <-- 24 --> PDF |
posljedice ovakovog stanja stvari? Neka mi bude dozvoljeno, da predem na sasma konkretne prilike. U Savskoj su banovini otkupom služnosti nastale imovne općine, kojima je zadaća, da narod podmiruju drvom. Svakom je danas poznato, u kako se teškom stanju danas nalaze imovne općine, pa se poduzima sve i sva, da se to stanje sanira. Da li je ova sanacija uopće moguća? Pučanstvo se u zadnjih 60 godina na području bivše vojne krajine vise nego> udvostručila. Potreba naroda na drvu porasla je i radi toga, što je starih kućnih zadruga nestalo, te> sada svaka obitelj ima svoju kuću, svoje ognjište, dok je prije više obitelji, koje su sastavljaje jednu kućnu zadrugu, imalo jedno zajedničko ognjište. Uza sve to šume imovnih općina, iz kojih se ima podmirivati potreba naroda na drvu, ostale su iste — uz male iznimke. Potrebe su se umnogostručile, a sredstva za podmirenje istih ostala su nepromijenjena. Danas šumari imovnih općina protiv svoga uvjerenja moraju da snizuju ophodnje u šumama na 40 do 60 godina, te ispunjavaju svoje dužnosti spram pravoužitnika na taj način, što troše razliku drvne zalihe, koja se pokaže, kada se ophodnja snizi. Troši se dakle sam osnovni kapital imovnih općina, a kuda će se onda, kad se ti vanredni prihodi utroše, pa ostane samo redovni godišnji etat i to još znatno manji ne samo od sadanjega, već i od onoga, koji se bio već pokazao kao premalen, te se radi toga pristupilo smanjivanju ophodnje. Uza sve ove napore šumara moram ipak javno ustvrditi, da naš narod trpi veliku oskudicu na drvu. Trpi pomanjkanje na drvu u tolikoj mjeri, da ta briga leži na njemu kao kamen, napunjuje ga nezadovoljstvom, te smatra, da su ovakovom stanju krivi šumari, koji mu ne davaju dovoljno drva, dok na drugoj strani najstrože izvršuju zakon protiv njega, kad hoće da si manjak na drvu namiri samovlasnom sječom u državnoj ili imovnoj šumi. Pravoužitnik dobiva oko dva hvata gorivog drva na godinu. Stan- bene su mu zgrade dosta slabe i nesolidne. Tko može ustvrditi, da seljak sa tom količinom može izlaziti? Kad mu nestane drva, prisiljen je tako reći da ide u šumu, te da si sam nasiječe drva. U našoj državi opažamo već od njezinog postanka neku pojavu, koja se redovito ponavlja. Svake dvije do tri godine, izlazi zakon, kojim se praštaju globe i odštete za šumske krađe, koje su počinili zemljoradnici unutar određenog roka. Koji je razlog ovoj pojavi? U roku od dvije do tri godine nakupi se u kaznenim! registrima šumskih uprava velik broj šumskih prijava sa odštetama, koie u sumi iznose teške milijune, tako da bi trebao poseban glomazan aparat, da te globe utjera; potrebni bi bili posebni zatvori za šumoštetnike. Izvršenje pravomoćnih presuda izazvalo bi teška socijalna trvenja i ekonomske posljedice za seljaka bile bi nedogledne. Iz obzira na više državne interese pokazuje se dakle potreba praštanja globa i šumskih odšteta. Donesen je ipak novi šumski zakon, koji se odlikuje osobitom strogoćom. Zakonodavac je očigledno namjeravao, da tim oštrim mjerama uzgojno djeluje na narod, kako bi se odučio praviti šumske štete. Moramo si ali postaviti pitanje, da li je naš narod zaista hereditarno opterećen nagnućem za šumsku kradu? Moramo se pitati, zašto naš narod u tolikoj mjeri krade drva? Da li bi naš narod krao i onda, kad bi imao prilike, da si legalnim načinom nabavi zaista potrebna drva? 670 |