DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1932 str. 27     <-- 27 -->        PDF

ovih stijena. Ispod ovih stijena ruše se prema dolinama na više mjesta pusta točila,


koja su nastala od usova, kao i mnoga suha i vratolomna korita gorskih bujica, koje


za vrijeme velikih kiša često puta počine grdnih šteta u dolinama i naseobinama.


Osim triju navedenih rijeka, koje lovište optječu i sa tri strane graniče, nalazi
se još jedini potok Grabovica u kotlini Dive Grabovice. Živih vrela vrlo je malo, pa se
planinštaci za vrijeme paše koriste sniježnicom za piče, a lokvama i jezerima za napojišta
blaga. U lovištu se nalaze dva jezera, veće u lvanj-dolu kod Blidinja, a manje
na Plaši zvano Crepulja. Cijelo je lovište tipičan krš, koji se širi s podnožja i od
naseobina. On je go ili kržljavom šikarom obrasao, a prelazi . niansama vrlo oštrim
i kamenitim terenom1 u šumoviti pojas, pun stijena, klisura, provalija i točila, a svršava
se ispod podnožja stijena. Stijene se uzdižu po stotine metara visoko, te su samo rijetko
i mjestimično obrasle slabom šumom. Iznad stijena nastaje visoravan, koja je puna
kraških dolina, mjestimično gusto obraslih klekovinom, a koristi se kao alpinski
pašnjak.


Klima je mediteranska. Ljeta su osobito suha sa jakim proljetnim1 i jesenskim
kišama. Niži su krajevi, ispod 600 m nadmorske visine, kopni skoro tokom cijele godine.
U višim planinskim krajevima zapadaju veliki i duboki snijegovi, koji se po
dolinama i škrapljama drže tokom cijele godine. Temperatura je prema geografskom
položaju vrlo različita. U ljeti su velike vrućine, a u zimi često velike studeni i
suhomrazice.


Konfiguracija je terena i ovdje od velikog upliva na floru i faunu. Samo u zaravanjcima
i uvalama, gdje se održalo nešto humusa, nalaze se manji kompleksi visoke
šume. Po padinama, vrletima i stijenama strši po koje granato borovo stablo, koje je
iz koje pukotine niklo, kržljava kukrika i crni jasen. Ove rijetko obrasle provalije i
padine u najvišim stijenama najmilija su staništa divokoza, u kojima ta plaha divljač
nalazi sigurno sklonište.


Južni su vjetrovi jaki i dugotrajniji u proljeće, nego s jeseni. Bura, i ako jaka,
ne osjeća se u tolikoj mjeri kao u južnijim krajevima Hercegovine. U jesen nastupa
kišni period, koji zna često puta dugo trajati, što je od vrlo velikog značaja za lov, jer
u to doba pada i prskanje divokoza i glavna lovačka sezona, koju dosta puta kiše
kvare, a dogodi se da i lov na više dana sasvim onemoguće. U višim partijama
lovišta i na visoravnima osjeća se utjecaj alpinske klime, pa često puta vrhunci budu
već u oktobru pod snijegom. Mršavo tlo, ljeti jaka sunčana žega, a zimi bura, nepovoljno
djeluju na razvoj bilja, pa se može reći da je u glavnom vegetacija slaba i
kržljava. U najnižim i južnim krajevima oko Drežnice i Dive Grabovice na ono malo
ziratne zemlje raste dobar duhan, vinova loza i smokva. Susjedni krš oko ziratne
zemlje obrasao je kukrikom, crnim jasenom, tilovinom, lijeskom, ramnusima, lonicérama,
smrekom, košćelom i divljim voćem. Na sasvim1 ogoljelom kršu, koga na žalost
dosta ima, raste kadulja kao posljednja vegetacija.


Sredogorje ovoga objekta zaprema površine između 800—1500 m, koje su, u
koliko nisu goli krš i sterilne stijene, obrasle jelom, bukvom, javorom1, crnim i bijelim
borom´ i munikom. Diva Grabovica bila je negda bogata tisama, koje su još za vrijeme
ofomanske carevine poništene. Danas se tu nalazi oko 3O0´—400 komada jakih stabala,
koja su šuplja i kržljava i ne nose ploda. Prema terenu i ekspoziciji miješa se već
od 1.200 m munika (P. Leucodermis, koju narod ovdje zove »smrč«) sa crnim borom
tako, da od te visine sve više prevlađuje, pa se u zadnjoj etaži visoke šume pretvara
u čistu munikovu sastojinu, koja mjestimično ide i do 1.800 m. Iznad munike i bukve
nastaje klekovina, koja ide do najviših gorskih vrhunaca. Glavne drvne mase nalaze
se u Muharnici i one imaju nešto izgleda za iskorišćavanje. Ostale su sastojine rasštrkane
u manjim partijama u tako teškom i nepristupačnom terenu, da za eksploataciju
ne mogu doći u obzir. Selima obližnje niske šume služe za podmirivanje naroda
ogrjevom i za kresanje lisnika.


67B