DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1932 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Grabovice kod 480 m nadmorske visine, pod okomitom stijenom Vel. Kuka, iznad koga se diže Vel. Vilinac sa impozantnom visinom od 2140 m. Dužina cijelog suhog i vodenog korita Grabovice iznosi oko 7 km. Cijela kotlina opasana je sa sviju strana na stotine metara visokim stijenama. Iznad ovoga vječitog kamenog zida nadvili se vrhunci planinskih gorostasa, koji prosječno idu preko 2.000 m u visinu. U ovome masivu dominiraju Branisovac, Ostrovača, Drijenjač, Strtnenica, Vilinac, Mala Čvrsnica i Preslica, koji sižu nebu pod oblake uveličavajući panoramu ovoga krasnog kraja. Ovo je kraj, koji svojim položajem i karakterom zahtijeva, da ostane vječito u svoj svojoj veličini i ljepoti kao dar Božiji ljudima. Da bi se ovo moglo provesti i potomstvu taj najljepši prirodni park sačuvati, proglašeni su najgornji dijelovi Dive Grabovice, koji su i najkrševitiji i nepristupačni, sa najviše sterilna tla, po naređenju Kr. Banske Uprave u Splitu broj 7380/31 od 28. III. 1931. god., a na osnovu §. 38. z. o. š., trajnom zaštitnom šumom, u kojoj je svaka sječa i paša blaga zabranjena. Površina zaštitne šume iznosi 1.40O ha. Jedino je u ovoj božanstvenoj kotlini priroda ovako raskošna, pa je dala lovcu i turistu sve, što mu srce zaželjeti može: u nizini oko Neretve i Grabovice da ubere svjež grozd ili rosnu smokvu u vinogradu, a u razdoblju od 2—4 sata da ulovi kapitalna divojarca, da šešir okiti tisovom ili munikovom grančicom i u zapučak da zadjene stručak runolista, koji ovdje raste po stijenama sviju nabrojanih brda. Jedini mogući pristup u ovu kotlinu je jahaćim putem od Aleksinog hana na cesti Sarajevo—Mostar pored potoka Grabovice. Ovim putem stiže se sa ceste kroz samo seoce Grabovicu do lovac, koliba na Žlijebu ili u Radavi za tri sata hoda. Ovo je i na divljači najbogatiji kraj, u kome se današnje stanje cijeni na 900 kom. divokoza i oko 100 kom. srna. Radi toga je namijenjen za Dvorsko- lovište, pa se drži kao strog rezervat. Tu se dozvoljuje lovljenje samo članovima ili gostima Dvora Njegovoga Veličanstva Kralja, te Državnim gostima. Kotlina je podjeljena u dvije pri vrhu prostrane doline. U svakoj od ovih dolina predviđeni su neki veći dijelovi za pogone u većem opsegu. Na premetima su izrađene čeke sa klupicama i naslonima, a jahaćim putem može se dojahati na svaku čeku, pa se lovni gosti ne moraju zamarati hodom.. Najteže je pitanje u pogledu budućeg racionalnog rada u ovom lovištu otvaranje ove kotline kolskom prometu. Ovdje treba što prije izgraditi cestu, a po tom i odgovarajuću zgradu za lovne goste. Najveća teškoća ovoga projekta biće oko prelaza Neretve na ušću Grabovice, koji je vrlo težak i samo uz velike izdatke moguć. A provesti cestu od Aleksinog hana, da se izbjegne prelaz preko Neretve, također je vrlo teško i skupo jer trasa mora da vodi tik ponad željezničke pruge, u vrlo teškom terenu, što će također znatno poskupiti rad. Bilo jedno i drugo, ovo pitanje treba što prije riješiti, da se definitivno taj kraj otvori prometu i podigne, jer osim lova i turistike tu druge privrede nema. Otvaranjem kotline postaće Diva Grabovica atrakcijom- cijelog kraja, koja će privlačiti na veliko strani i domaći svijet. U Divoj Grabovici ima 22 seoska doma, koji u svemu nemaju više od desetak ha zirantne vrlo mršave zemlje, od koje ne mogu živjeti ni pod kojim uslovima. Mnogo bolje nije sa zirantnom zemljom ni u ostaloj okolici, pa treba s obzirom na to ovo vrelo privrede iskoristiti na način, koji mu najbolje odgovara. Ističući ljepotu i važnost Dive Grabovice nisam mislio zapostavljati ostale dijelove lovišta, jer nemam ni stvarnog razloga, pošto su i oni u svome stilu isto tako lijepi i veličanstveni. Sa Vel. Sljemena ili Raulje otvara se krasan vidik na sve četiri strane svijeta, sve do sinjeg Jadrana i Posavskih ravnica. Divljači ima i u ostalim dijelovima lovišta u obilju, pa objekat tek u cijelom objamu čini »par excellence« lovište. Ko- je imao sreću, da u jesen za lijepih dana u ovim krajevima lovi plahog divojarca i uživa sve čari, koje mu tu priroda pruža, taj tih časova neće nikada zaboraviti. 678 |