DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1932 str. 6 <-- 6 --> PDF |
naročito mu je upalo u oči, kako šuma brzo nestaje uslijed intenzivne porabe drva. Prva gospodarska odluka u cilju osiguranja drva za budućnost bila je zabrana daljnjeg krčenja šuma. Time se ali čovjek našao u položaju sličnom položaju zaroblienjka. koji dobiva izvjesnu količinu kruha na tjedan dana. Gospodarski rezon takovog zarobljenika jest, da ograničenu količinu kruha što jednoličnije porazdijeli na sve dane u tjednu. Jednako je čovjek, kada je opazio, da mu stoje na raspoložbu samo ograničene količine šuma, odlučio, da će uživanje istih razdijeliti na jednake dijelove. Razdijelio je šume na jednake dijelove po površini, te je odredio, kojim će redom uživati pojedine površine. Olavna nada i utjeha bila mu je kod toga, da će na prvo posječenim površinama narasti nova sastojina, dok sa uživanjem pređe čitavu šumu. Na taj način da neće nikada nestati ni šuma ni drva. Ovi su prvi početci uređivanja šumskog gospodarstva, te je opisana metoda još danas poznata pod imenom šestarska metoda po površini (Flächenfachwerk). Praksa je pokazala glavnu manu te metode, naime da ista ne osigurava jednoličan užitak, pošto šumske površine nisu jednolično obrasle drvećem. Da se ovoj neugodnosti doskoči, ukazala se potreba, da se procijeni i utvrdi drvna masa, koja se nalazi u šumama, pa godišnji užitak (etat) da se odredi ne prema površini, već prema količini drva (Massenfachwerk). Međutim ni ova metoda ne uzima u obzir, da drvo neprestano prirašćuje, pa da u cilju jednoličnog porazdjeljenja drvnih užitaka na sve godine moramo i ovaj faktor da znamo pravilno staviti u račun. Usred takovog stanja stvari, gdje je praktični život počeo da stavlja sve zamršenija pitanja u pogledu opskrbe drvom, ukazala se potreba, da pojedinci sve svoje umne i fizičke snage posvete riješenju tih pitanja. U organizaciju civilizovanog društva stupa novi stalež, stalež šumara, koji zamjenjuju mjernike i lovce, koji su dotle vodili brigu o šumama. Ovaj novi stalež preuzeo je na sebe zadaću, da društvu pribavi naučno utvrđene podatke i metode u cilju osiguranja jednoličnog i potrajnog uživanja drva iz postojećih šuma. Prva je zadaća bila, da utvrdi zakone, po kojima se uvećava masa pojedinog stabla, pa i čitave šume. Ako se danas zamislimo natrag u ono doba najintenzivnijeg rada pionira šumarske nauke, podilazi nas osjećaj zaviđanja za onaj rad toliko oduševljen, a i uspješan. Iz kaosa podataka i brojaka počele su se pokazivati konture prirodnih zakona, zakona prirasta šuma, koji su se projicirali na površine u formi krivulja, koje su — ma i među sobom različite — ipak jasno odavale neku jedinstvenu tendenciju. Pioniri šumarstva otkrili su ali i mnoge druge praktične zaključke, kao npr. da veličina godišnjeg užitka nije ovisna samo o šumi kao takovoj, već da taj užitak u velikoj mjeri ovisi o raznim gospodarskim mjerama, o ophodnji, o proredama i inoj njezi sastojina. Rad prvih šumara, koji je donio tolike značajne rezultate, bio je diktiran gospodarskim potrebama, te na pravac rada nisu uplivisale nikakve gospodarske teorije, makar su u to doba, t. j . u zadnjim decenijima XVIII. i u prvoj polovici XIX. stoljeća, svijetom već kružile razne gospodarske teorije. Merkantilizam, koji je ostavio tolike tragove u šumama Francuske i Njemačke, nije bio provađan po šumarima, već je bio diktiran sa najviših upravnih mjesta. Također nemamo nikakvih dokaza, da su se šumari 652 |