DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1932 str. 9     <-- 9 -->        PDF

I jedni i drugi traže, suglasno liberalističkim principima, što veću


rentabilnost kapitala uloženih u šumsku produkciju. Razlikuju se^ tek u


tome, da jedni smatraju kapitalom šumu, a drugi — dosljedniji i logičniji —


tvrde, da je šuma produkt (plod) kapitala, što ga predstavlja samo šum


sko tlo i upravni kapital.


Bez dvojbe je shvaćanje Presslerovo mnogo preciznije od shvaćanja


njegovih protivnika. Zato je na prvi pogled upravo neshvatljivo, kako


mogu da se kritiziraju matematički izrazi Presslerovih zahtjeva, među


koje n. pr. spada i njegova jednadžba gospodarske ravnoteže:


Au + Da X 1 V~ e + D" X IV´-6 + =
= (B-f K)X(V-i) + c x i v


Gornji matematički izraz, preveden na obični jezik, glasi: Glavni


sječivi prihod i prihodi od proreda tečajem jedne ophodnje jesu kamati


kapitala, što ga predstavlja zemljište zajedno sa upravnim i kulturnim


kapitalom.


Iz gornje jednadžbe računskim putem dobivamo:


R — A-+ D" : l ."~~. + D" iVI? + — c !. _ ,/


Značenje pojedinih oznaka dovoljno je poznato, pa držim, da se ne
moram upuštati u njihovo .tumačenje. Također je međusobni utjecaj pojedinih
faktora na rezultat vidljiv iz same formule.


Mora se reći, da je formula u matematičkoj kao i u verbalnoj formi
upravo vanredno jednostavna i jasna, pa je zato sve manje razumljiva
činjenica, da su se oko te formule vodile najogorčenije borbe, što ih poznaje
šumarska nauka i praksa. A ipak je ova formula razdijelila šumarske
redove u dvije fronte, koje su se ogorčeno pobijale i koja borba zapravo
ni danas nije dovršena. Na čelu jedne vojske stajali su uvaženi šumarski
stručnjaci, kao Pressler, Gustav Heyer, Wirnmenauer, Faustmann, Endres,
a donekle i Martin i t. d. Na protivnoj fronti stajali su Bose,
Borggreve i mnogi noviji autori.


Ova se borba može shvatiti samo onda, ako se uvaži, da se nije
vodila o samim principima, već da su predmetom i povodom podjele mišljenja
bile dedukcije, koje su se izvodile i izvode se iz temeljnih Presslerovih
formula, a koje dedukcije mnogi šumarski stručnjaci nisu htjeli i
mogli prihvatiti.


Pressler zahtijeva, da se na šumsko gospodarstvo imaju primijeniti
pravila običnog financijalnog gospodarstva. U svojoj knjizi: »Des Waldbaues
Zustand und Zwecke, Dresden 1.858« kaže Pressler doslovce:
»Dass dieses System nicht ohne Kampf durch das Leben gehen wird,
dessen bin ich sicher, denn der Geist, dem es entsprungen ist, ist der
Geist der Spekulation.« Na drugom mjestu u istoj knjizi kaže opet: »Unser
Waldwirt hat die Aufgabe, seine Wirtschaft so zu organisieren, dass er
mit Beachtung aller Verhältnisse sicher die höchsten Gelderträge
gewinnt.«


Nadalje Pressler sa svom snagom traži, da se prizna načelo, da se
ima u državnim šumama gospodariti po istim načelima financijalnog go


655