DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1932 str. 43     <-- 43 -->        PDF

Beauverie, Le Bois, Paris 1905; Flury-Badoux, Vocabulaire des termes techniques
forestiers (u Suisse Forestiere, Lausanne 1926); Qcrschel, Vocabulaire forestier,
Paris et Nancy 1905; Jacobi, Vocabulaire forestier, Paris-Leipzig 1907; Masviel, Technologie,
Paris 1924; Nanquette, Technologie, Paris 1887; Razous, Les scieries,
Paris 1925.


Riječ »résistance«, upotrijebljenu u poglavlju o cjepljivosti (fissilité), može upućeni
čitalac da shvati samo kao »résistance au fendage« (Razous, str. 15, njem. Spaltfestigkeit).
To iz jednostavnoga razloga, jer se o čvrstoći naprezanja, pritiska itd.
(résistance a la traction, résistance a la compression itd.) govori u naročitom poglavlju.
»Fente au coeur« ili fente de coeur« (paljivost, njemački Kernriss) nalaze se
kod Nanquette-a, str. 62, kod Beauverie-a, str. 576, Gerschel-a, str. 25; i Jacobi-.,
str. 41. Izraz épicéa-noisetier« (smreka lješkarka njem. Haselfichte) građena je analogno
terminu »épicéa-coudrier«, koju upotrebljuje Flury-Badoux, str. 26. Termin
»rouille« (zapaljenje kore, njem. Rindenbrand) nalazi se kod Qerschc!-a, str. 173 i
Jacobi-a, str. 74. Termin »Défauts des insectes« izgrađen je na osnovu analogije
»dégâts des insectes« kod Nanquette-a, str. 49. »Bostriche linné« uzeto je od Beauverie-
a, str. 548. »Arbre en état« nalazi se u Jacobi-a, str. 5. »Lime-bois« (Beauverie,
str. 458) odgovara latinskom imenu »Lymexylon navale«, a nikako latinskom »Teredo
navališ« (francuski »taret naval«, Beauverie, str. 571). Očito je, da je gosp. Badoux
zamijenio insekta Lymexylon navale (francuski lime-bois) sa moluskom Teredo navališ
(taret naval)!


U času, kad se govori o sređivanju naše šumarske terminologije, ne treba smetnuti
s uma, da je potrebno — uporedo sa našim terminima — -utvrditi i korespondentne
strane termine, služeći se pri tom uvijek citatom mjesta strane literature, na kome
se sam termin nalazi. Jer kako se iz ove bilješke vidi, ima i u francuskom jeziku
stručnih šumarskih termina, što ih upotrebljava čitav niz najuglednijih autora u samoj
Francuskoj, a sa kojima autori iz francuske Švajcarske nisu saglasni.


Ugrenović.


ODGOVORI


PODUZETNIČKA DOBIT.


Na kritiku gosp. Ing. Šurića, izašlu u br. 7 Šumarskog Lista, molio sam autora
te kritike u br. 8—9 istog lista, da izvoli nadopuniti svoj članak izračunavanjem šumske
takse u sva tri svoja primjera po Barthinoj i po Wasznerovim formulama, misleći, da
će gosp. Šurić tada sam uvidjeti neodrživost i netačnost svojih tvrdnja. Gosp. Ing. Šurić
to dosada nije učinio. Pošto se ali iz njegove kritike vidi, da je na žalost prihvatio
pero u ruke, prije no što se pravo orientisao, informiraću ga o stvari, ma da on i
nije nadopunio svoj članak. Iskreno rečeno, ja to nerado činim, jer držim cijelu njegovu
kritiku neispravnom i jer sam već godine 1930. dao jednu repliku Direkciji Šuma
u Sarajevu na dvije isto tako loše kritike jednog višeg šumarskog činovnika. No
kad sam već izazvan od gosp. Šurića u ovom stručnom listu, neka se čuje i moja riječ.


Juna godine 1914. publikovao je kr. ug. šumski inžinjer A. Bartha u šumarskom
listu »Erdészeti-Lapok« br. XI članak o izračunavanju takse na panju, postavivši ovu
formulu za njeno izračunavanje:


729




ŠUMARSKI LIST 12/1932 str. 44     <-- 44 -->        PDF

Poduzetničku dobit — zajedno sa kamatima — izrazio je Bartha u postocima
troškova, ne računajući je po nikakvoj posebnoj formuli, što se u ostalom
vidi i iz njegovih, u tom članku navedenih primjera. Ovo izlazi također iz primjera,
koji je naveden u knjizi gosp. Dr. Ugrenovića »Iskorišćavanje šuma«, dio I., strana
166—168 i u članku g. Dr. Ugrenovića u Šumarskom Listu br. 2 iz godine 1924. Prema
tome dakle navod gosp. Šurića, da se poduzetnička dobit u našoj praksi računa po
dvjema formulama, Barthinoj i Wasznerovoj, ne odgovara posve istini, a da je formula


Z = —— Barthina, još je grublja izmišljotina. Pokazaću to na primjeru, uzetoin


P


iz članka gosp. Šurića.
Prema Barthi svi se troškovi ukamaćuju od početka poslovanja za godinu dana,
a poduzetnička dobit računa se — nakon ustanovljenja šumske takse — ovako:


Šumska taksa P = -^°y — 160 = 147-69 Din. Kamati (10%) i poduzetnička


dobit (20%) iznose 400— (160 + 147´69) = 92 31 Din; od toga su
, ,. 92-31 X10 „„ __ „. .
kamati = ~ = 3077 Dm i


poduzetnička dobit = ^— = 61´54 Din.,


a ne kao što je gosp. Šurić izračunao u svom članku (str. 415) prema formuli, koju
on imputira Barthi,


Z = _J9^ = 6667 Din.


+ 20
Dakle greška, koju je učinio gosp. Šurić, iznosi 66-67 — 61-54 = 5-13 din. po m8
drveta na štetu vlasnika šume, a u korist kupca. Ako je gosp. Šurić u svojim službenim
kalkulacijama radio ovako, onda je jasno, u čiju je korist kalkulirao.


Kad bi gosp. Šurić htio da kod kamatno-kamatnog računa ispravno upotrijebi
one »vrlo jednostavne aritmetričke operacije«, predložio bi u svojoj kritici za izračunavanje
poduzetničkog dobitka kod kratkoročnih poslova upotrebu dosa d jo š n e-


C , koja odgovara Barthinoj metodi, a


publ i kovane formule Z =


loo . i-op


prema kojoj se i dobije gore iskazani, ispravni poduzetnički dobitak od


400 400


= 61-54 Dinara.


. 100X140 "
"" 66


20


Kako se dakle vidi, operiše gosp. Šurić u svojoj kritici sa jednom formulom poduzetničkog
dobitka, za koju drži, da odgovara Barthinoj formuli, dok iz navedenog
primjera jasno izlazi, da je išao posve krivim putem.


Pošto sam se svojevremeno — nakon svestranih pokusa i kontrola uvjerio, da
objavljene i upotrijebljene metode za kalkulisanje šumske takse ne odgovaraju matematičkim
zahtjevima, a ni trgovačkim ili komercijalnim principima, sastavio sam i publicirao
već godine 1924. u bečkom trgovačkom listu »Der Holzmarkt« br. 58 i 60 novu
metodu i formule, koje su upotrebljavane od stručnjaka parlamentarne anketne komisije
za ispitivanje dugoročnih ugovora i koje su godine 1929. izašle u Uputstvu za
sastav kalkulacije šumske takse, izdatom po Ministarstvu Š. i R. Prema tome je tendenciozan
navod gosp. Šurića, »da uputstva nisu za javnost, već samo za službenu
upotrebu«.


730




ŠUMARSKI LIST 12/1932 str. 45     <-- 45 -->        PDF

Prema ovoj za javnost publikovanoj metodi račun u primjeru gosp. Šurića, sa
trajanjem poslovanja kroz godinu dana, izgledao bi ovako:


faktični sa kamatima


Trošak Din 160 —
168-400-



Din 232 —
Ođbivši 20 % troškova i šum. takse kao poduzeto.
50X21 0
6f—
1 20
Ostaje šumska taksa .. . Din 168 —
odnosno . . , * 160—


Uporedivši ovaj primjer sa gornjim (po Barthi) opažamo, da u svim rezultatima


t. j . u kamatima, u poduzetničkom dobitku i u šumskoj taksi ima razlike, i ako su i
jedan i drugi matematski ispravno izračunati, polazeći u oba slučaja sa stanovišta, da
se poduzetnička dobit računa samo od investicija bez kamata. Razlike potječu odatle,
što Bartha sve investicije ulaže početkom poslovanja, a Waszner sukcesivno, od početka
do kraja, prosječno sredinom poslovne godine. Jasno je, da se ova razlika —
primjereno vremenu isplate troškova — mora također izraziti u formulama poduzetničkog
dobitka, koja za Barthinu metodu mora biti Z C


, a za


lOOXl´Oi?


..


metodu Wasznera Z
. I jedna je i druga formula ispravna, no


50 X 2-0p


1 +


koja je za praksu ili upotrebu bolja, zavisi od odluke, da li ćemo cijeli rad isplatiti
početkom poslovanja, što se u trgovini ne događa, pa postići manju šumsku taksu
(Bartha), ili kako se to stvarno čini, sukcesivno, tokom trajanja poslovanja, prosječno
sredinom poslovanja, postižući pri tom veću šum. taksu (Waszner).


Tvrdnja gosp. Šurića, da je kod moje formule učinjena omaška u toliko, što sam
u omjer stavio dvije veličine (troškove i poduzetničku dobit), koje padaju u različito
vrijeme, pa da treba jednu prolongirati (troškove) ili drugu diskontirati (poduz. dobit),
da bi se njihove na taj način izračunate veličine odnosile na isto vrijeme, izgleda na
prvi pogled kao vrlo uvjerljiv argumenat. No već i površno istraživanje dokazuje, da
ona bazira na nerazumijevanju najelementarnije nauke o odnosu dvaju brojeva (vidi
Algebru za treći i četvrti razred srednjih škola od prof. Milana Nedića, Beograd 1928,
strana 91—94). Gosp. Surić dolazi svojim tvrđenjem odnosno prolongiranjem troškova


opet do formule, imputirane Barthi, t. j . do Z = c Koliko ta formula


100


1 +


p


vrijedi, pokazao sam naprijed kod primjera po Barthinoj metodi.


A da vidimo, do kakvog rezultata dolazimo upotrebom ove formule u primjeru:
po Waszneru:


731




ŠUMARSKI LIST 12/1932 str. 46     <-- 46 -->        PDF

faktični sa kamatima


Trošak Din 160 — 168´
Prodajna cijena . . . . 400´


Diferencija . . . Din 232"—
Odbivši 20 °/„ poduzeta. dobiti prema prijedlogu g.


Šurića po formuli Z 400
rt 66-67


1+." ´"


x 20


Šumska taksa . . Din 16533


odnosno . . . . , 157 46


Ako učinimo probu i razmotrimo, da li poduzetnička dobit od 66´67 Din. odgovara
našim troškovima od ukupno 160)+ 157-46 = 317-46 Din., vidjećemo, da ovim troškovima
31746 X 20


odgovara poduzetnička dobit od —— = 63-49 Din. . Znači, da je račun, izveden


prema kritičnom članku gosp. Šurića, i u ovom slučaju skroz neispravan.
Imajući pred sobom ovakvu računsku zabludu prelazim preko nonsensa gosp.
Šurića, da je »Barthina formula identična i za kratkoročne poslove i za one, koji traju
više godina« (str. 411) odnosno da i »za dugoročne poslove vrijedi ista formula za
poduzetničku dobit kao i za kratkoročne poslove« (str. 414). Zabaviću se ali sa primjerima
dugoročnih poslova.
Izračunamo li šumsku taksu po metodi Wasznera i sa podatcima navedenim u
piimjeru gosp. Šurića bio bi račun za 1 m3 drveta kod dugoročnih poslova ovaj:


1.) Transportno sredstvo ima se sagraditi u prvoj godini ugovora.


faktični anuiteta


Troškovi produkcije Din 150´— 15750


Transportno sredstvo „ 10´ — 15-53


Svega . . . Din 160´ — 173-03


Prodajna cijena „ 400-


226-97


Diferencija D.n


Poduzeta, dobit 20 °/0 prema formuli
210


400 + 160 — | 173-03


.


6319


50.2-. "
. 20


16378


Šumska taksa Din


odnosno n 155´98


732




ŠUMARSKI LIST 12/1932 str. 47     <-- 47 -->        PDF

2.) Transportno sredstvo ima se sagraditi u 5. godini ugovora.


Kod formule poduzetničkog dobitka za dugoročne poslove-Z^


faktični anuiteta
Troškovi produkcije Din 150´— 15750
Prometno sredstvo „ 10´— 1011
Svega .. . Din 160´ 16811
Prodajna cijena „ 400 —
Diferencija Din 231-89
Poduzeta, dobit 20 °/0 prema formuli
400+160^^ —
168-11
~ , 50X2-ICJ ´ ´ "
63-98
20
Šumska taksa Din 167-91
odnosno „ 159 91
c+ . 20p
-Asa


50 X 2-0p


1 +


20


našao je gosp. Šurić, da je ona komplikovana i teoretski neispravna, jer Waszner
računa poduzetn. dobit samo od faktično učinjenih izdataka, bez obzira na vrijeme; i
kad se po ovakvom shvatanju poduzetn. dobiti dolazi do rezultata, da se kod nekog
posla ima računati to manje poduzetn. dobiti, što su veće i prije uložene investicije,
dakle sve okolnosti, koje povećavaju riziko samog posla, to se onda ne da ničim opravdati.
Radi toga treba Wasznerovu formulu zabaciti.


Na ove jednostrane fraze imam da primjetim ovo: Ako usporedimo iskazane pozicije
u primjeru 1.) i 0.), zapažamo:
a) da faktične investicije (prodaj, troškovi i šum. taksa) iznose u primjeru 1.)
... 160 + 155-98 = 315-98 Din., od kojih je 20% jednako poduzetničkom dobitku t. j .
315-98 X 20


= 6319 Din. (kao prema formuli)


100
b) da faktične investicije u primjeru 2.) .. . 1601 + 159-91 = 319´91 Din., od kojih
319-91X20


je 20% jednako poduzetn. dobitku t. j . = 63-98 Din. (kao prema formuli)


100
c) da su investicije (315-98 Din.) u primjeru 1.) manje, dakle i riziko manji, nego
investicije (319-91 Din.) i riziko u primjeru 2.)
d) da je prema tome logički, teoretski i matematički ispravno i da odgovara
trgovačkim principima, da je u primjeru 1.) poduzetnička dobit (63-19 Din.) manja <>d
one (63-98 Din.) u primjeru 2.)
e) da riziko jasno i ispravno u svakom slučaju dolazi do izražaja u poduzetn.
dobitku, ako se račun dovrši.
Gosp. Šurić u svojoj surevnjivosti pustio je iz vida, da u investicije prema teoriji
i principima svakog trgovačkog računa spada i šum. taksa, s kojom on u svojoj kritici
nije računao. Uslijed ove nepažnje dolazi do jednostranih i netačnih zaključaka, koji
su ga bacili iz jedne neispravnosti u drugu i konačno totalno potkopali njegovu dobru
namjeru.
Upliv postotka ukamaćenja na veličinu poduzetn. dobitka je ne samo u mojim,
već u svim dosad poznatim formulama sasvim logična i matematski ispravna stvar.


733