DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1932 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Beauverie, Le Bois, Paris 1905; Flury-Badoux, Vocabulaire des termes techniques forestiers (u Suisse Forestiere, Lausanne 1926); Qcrschel, Vocabulaire forestier, Paris et Nancy 1905; Jacobi, Vocabulaire forestier, Paris-Leipzig 1907; Masviel, Technologie, Paris 1924; Nanquette, Technologie, Paris 1887; Razous, Les scieries, Paris 1925. Riječ »résistance«, upotrijebljenu u poglavlju o cjepljivosti (fissilité), može upućeni čitalac da shvati samo kao »résistance au fendage« (Razous, str. 15, njem. Spaltfestigkeit). To iz jednostavnoga razloga, jer se o čvrstoći naprezanja, pritiska itd. (résistance a la traction, résistance a la compression itd.) govori u naročitom poglavlju. »Fente au coeur« ili fente de coeur« (paljivost, njemački Kernriss) nalaze se kod Nanquette-a, str. 62, kod Beauverie-a, str. 576, Gerschel-a, str. 25; i Jacobi-., str. 41. Izraz épicéa-noisetier« (smreka lješkarka njem. Haselfichte) građena je analogno terminu »épicéa-coudrier«, koju upotrebljuje Flury-Badoux, str. 26. Termin »rouille« (zapaljenje kore, njem. Rindenbrand) nalazi se kod Qerschc!-a, str. 173 i Jacobi-a, str. 74. Termin »Défauts des insectes« izgrađen je na osnovu analogije »dégâts des insectes« kod Nanquette-a, str. 49. »Bostriche linné« uzeto je od Beauverie- a, str. 548. »Arbre en état« nalazi se u Jacobi-a, str. 5. »Lime-bois« (Beauverie, str. 458) odgovara latinskom imenu »Lymexylon navale«, a nikako latinskom »Teredo navališ« (francuski »taret naval«, Beauverie, str. 571). Očito je, da je gosp. Badoux zamijenio insekta Lymexylon navale (francuski lime-bois) sa moluskom Teredo navališ (taret naval)! U času, kad se govori o sređivanju naše šumarske terminologije, ne treba smetnuti s uma, da je potrebno — uporedo sa našim terminima — -utvrditi i korespondentne strane termine, služeći se pri tom uvijek citatom mjesta strane literature, na kome se sam termin nalazi. Jer kako se iz ove bilješke vidi, ima i u francuskom jeziku stručnih šumarskih termina, što ih upotrebljava čitav niz najuglednijih autora u samoj Francuskoj, a sa kojima autori iz francuske Švajcarske nisu saglasni. Ugrenović. ODGOVORI PODUZETNIČKA DOBIT. Na kritiku gosp. Ing. Šurića, izašlu u br. 7 Šumarskog Lista, molio sam autora te kritike u br. 8—9 istog lista, da izvoli nadopuniti svoj članak izračunavanjem šumske takse u sva tri svoja primjera po Barthinoj i po Wasznerovim formulama, misleći, da će gosp. Šurić tada sam uvidjeti neodrživost i netačnost svojih tvrdnja. Gosp. Ing. Šurić to dosada nije učinio. Pošto se ali iz njegove kritike vidi, da je na žalost prihvatio pero u ruke, prije no što se pravo orientisao, informiraću ga o stvari, ma da on i nije nadopunio svoj članak. Iskreno rečeno, ja to nerado činim, jer držim cijelu njegovu kritiku neispravnom i jer sam već godine 1930. dao jednu repliku Direkciji Šuma u Sarajevu na dvije isto tako loše kritike jednog višeg šumarskog činovnika. No kad sam već izazvan od gosp. Šurića u ovom stručnom listu, neka se čuje i moja riječ. Juna godine 1914. publikovao je kr. ug. šumski inžinjer A. Bartha u šumarskom listu »Erdészeti-Lapok« br. XI članak o izračunavanju takse na panju, postavivši ovu formulu za njeno izračunavanje: 729 |
ŠUMARSKI LIST 12/1932 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Poduzetničku dobit — zajedno sa kamatima — izrazio je Bartha u postocima troškova, ne računajući je po nikakvoj posebnoj formuli, što se u ostalom vidi i iz njegovih, u tom članku navedenih primjera. Ovo izlazi također iz primjera, koji je naveden u knjizi gosp. Dr. Ugrenovića »Iskorišćavanje šuma«, dio I., strana 166—168 i u članku g. Dr. Ugrenovića u Šumarskom Listu br. 2 iz godine 1924. Prema tome dakle navod gosp. Šurića, da se poduzetnička dobit u našoj praksi računa po dvjema formulama, Barthinoj i Wasznerovoj, ne odgovara posve istini, a da je formula Z = —— Barthina, još je grublja izmišljotina. Pokazaću to na primjeru, uzetoin P iz članka gosp. Šurića. Prema Barthi svi se troškovi ukamaćuju od početka poslovanja za godinu dana, a poduzetnička dobit računa se — nakon ustanovljenja šumske takse — ovako: Šumska taksa P = -^°y — 160 = 147-69 Din. Kamati (10%) i poduzetnička dobit (20%) iznose 400— (160 + 147´69) = 92 31 Din; od toga su , ,. 92-31 X10 „„ __ „. . kamati = ~ = 3077 Dm i poduzetnička dobit = ^— = 61´54 Din., a ne kao što je gosp. Šurić izračunao u svom članku (str. 415) prema formuli, koju on imputira Barthi, Z = _J9^ = 6667 Din. + 20 Dakle greška, koju je učinio gosp. Šurić, iznosi 66-67 — 61-54 = 5-13 din. po m8 drveta na štetu vlasnika šume, a u korist kupca. Ako je gosp. Šurić u svojim službenim kalkulacijama radio ovako, onda je jasno, u čiju je korist kalkulirao. Kad bi gosp. Šurić htio da kod kamatno-kamatnog računa ispravno upotrijebi one »vrlo jednostavne aritmetričke operacije«, predložio bi u svojoj kritici za izračunavanje poduzetničkog dobitka kod kratkoročnih poslova upotrebu dosa d jo š n e- C , koja odgovara Barthinoj metodi, a publ i kovane formule Z = loo . i-op prema kojoj se i dobije gore iskazani, ispravni poduzetnički dobitak od 400 400 = 61-54 Dinara. . 100X140 " "" 66 20 Kako se dakle vidi, operiše gosp. Šurić u svojoj kritici sa jednom formulom poduzetničkog dobitka, za koju drži, da odgovara Barthinoj formuli, dok iz navedenog primjera jasno izlazi, da je išao posve krivim putem. Pošto sam se svojevremeno — nakon svestranih pokusa i kontrola uvjerio, da objavljene i upotrijebljene metode za kalkulisanje šumske takse ne odgovaraju matematičkim zahtjevima, a ni trgovačkim ili komercijalnim principima, sastavio sam i publicirao već godine 1924. u bečkom trgovačkom listu »Der Holzmarkt« br. 58 i 60 novu metodu i formule, koje su upotrebljavane od stručnjaka parlamentarne anketne komisije za ispitivanje dugoročnih ugovora i koje su godine 1929. izašle u Uputstvu za sastav kalkulacije šumske takse, izdatom po Ministarstvu Š. i R. Prema tome je tendenciozan navod gosp. Šurića, »da uputstva nisu za javnost, već samo za službenu upotrebu«. 730 |
ŠUMARSKI LIST 12/1932 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Prema ovoj za javnost publikovanoj metodi račun u primjeru gosp. Šurića, sa trajanjem poslovanja kroz godinu dana, izgledao bi ovako: faktični sa kamatima Trošak Din 160 — 168-400- Din 232 — Ođbivši 20 % troškova i šum. takse kao poduzeto. 50X21 0 6f— 1 20 Ostaje šumska taksa .. . Din 168 — odnosno . . , * 160— Uporedivši ovaj primjer sa gornjim (po Barthi) opažamo, da u svim rezultatima t. j . u kamatima, u poduzetničkom dobitku i u šumskoj taksi ima razlike, i ako su i jedan i drugi matematski ispravno izračunati, polazeći u oba slučaja sa stanovišta, da se poduzetnička dobit računa samo od investicija bez kamata. Razlike potječu odatle, što Bartha sve investicije ulaže početkom poslovanja, a Waszner sukcesivno, od početka do kraja, prosječno sredinom poslovne godine. Jasno je, da se ova razlika — primjereno vremenu isplate troškova — mora također izraziti u formulama poduzetničkog dobitka, koja za Barthinu metodu mora biti Z C , a za lOOXl´Oi? .. metodu Wasznera Z . I jedna je i druga formula ispravna, no 50 X 2-0p 1 + koja je za praksu ili upotrebu bolja, zavisi od odluke, da li ćemo cijeli rad isplatiti početkom poslovanja, što se u trgovini ne događa, pa postići manju šumsku taksu (Bartha), ili kako se to stvarno čini, sukcesivno, tokom trajanja poslovanja, prosječno sredinom poslovanja, postižući pri tom veću šum. taksu (Waszner). Tvrdnja gosp. Šurića, da je kod moje formule učinjena omaška u toliko, što sam u omjer stavio dvije veličine (troškove i poduzetničku dobit), koje padaju u različito vrijeme, pa da treba jednu prolongirati (troškove) ili drugu diskontirati (poduz. dobit), da bi se njihove na taj način izračunate veličine odnosile na isto vrijeme, izgleda na prvi pogled kao vrlo uvjerljiv argumenat. No već i površno istraživanje dokazuje, da ona bazira na nerazumijevanju najelementarnije nauke o odnosu dvaju brojeva (vidi Algebru za treći i četvrti razred srednjih škola od prof. Milana Nedića, Beograd 1928, strana 91—94). Gosp. Surić dolazi svojim tvrđenjem odnosno prolongiranjem troškova opet do formule, imputirane Barthi, t. j . do Z = c Koliko ta formula 100 1 + p vrijedi, pokazao sam naprijed kod primjera po Barthinoj metodi. A da vidimo, do kakvog rezultata dolazimo upotrebom ove formule u primjeru: po Waszneru: 731 |
ŠUMARSKI LIST 12/1932 str. 46 <-- 46 --> PDF |
faktični sa kamatima Trošak Din 160 — 168´ Prodajna cijena . . . . 400´ Diferencija . . . Din 232"— Odbivši 20 °/„ poduzeta. dobiti prema prijedlogu g. Šurića po formuli Z 400 rt 66-67 1+." ´" x 20 Šumska taksa . . Din 16533 odnosno . . . . , 157 46 Ako učinimo probu i razmotrimo, da li poduzetnička dobit od 66´67 Din. odgovara našim troškovima od ukupno 160)+ 157-46 = 317-46 Din., vidjećemo, da ovim troškovima 31746 X 20 odgovara poduzetnička dobit od —— = 63-49 Din. . Znači, da je račun, izveden prema kritičnom članku gosp. Šurića, i u ovom slučaju skroz neispravan. Imajući pred sobom ovakvu računsku zabludu prelazim preko nonsensa gosp. Šurića, da je »Barthina formula identična i za kratkoročne poslove i za one, koji traju više godina« (str. 411) odnosno da i »za dugoročne poslove vrijedi ista formula za poduzetničku dobit kao i za kratkoročne poslove« (str. 414). Zabaviću se ali sa primjerima dugoročnih poslova. Izračunamo li šumsku taksu po metodi Wasznera i sa podatcima navedenim u piimjeru gosp. Šurića bio bi račun za 1 m3 drveta kod dugoročnih poslova ovaj: 1.) Transportno sredstvo ima se sagraditi u prvoj godini ugovora. faktični anuiteta Troškovi produkcije Din 150´— 15750 Transportno sredstvo „ 10´ — 15-53 Svega . . . Din 160´ — 173-03 Prodajna cijena „ 400- 226-97 Diferencija D.n Poduzeta, dobit 20 °/0 prema formuli 210 400 + 160 — | 173-03 . 6319 50.2-. " . 20 16378 Šumska taksa Din odnosno n 155´98 732 |
ŠUMARSKI LIST 12/1932 str. 47 <-- 47 --> PDF |
2.) Transportno sredstvo ima se sagraditi u 5. godini ugovora. Kod formule poduzetničkog dobitka za dugoročne poslove-Z^ faktični anuiteta Troškovi produkcije Din 150´— 15750 Prometno sredstvo „ 10´— 1011 Svega .. . Din 160´ 16811 Prodajna cijena „ 400 — Diferencija Din 231-89 Poduzeta, dobit 20 °/0 prema formuli 400+160^^ — 168-11 ~ , 50X2-ICJ ´ ´ " 63-98 20 Šumska taksa Din 167-91 odnosno „ 159 91 c+ . 20p -Asa 50 X 2-0p 1 + 20 našao je gosp. Šurić, da je ona komplikovana i teoretski neispravna, jer Waszner računa poduzetn. dobit samo od faktično učinjenih izdataka, bez obzira na vrijeme; i kad se po ovakvom shvatanju poduzetn. dobiti dolazi do rezultata, da se kod nekog posla ima računati to manje poduzetn. dobiti, što su veće i prije uložene investicije, dakle sve okolnosti, koje povećavaju riziko samog posla, to se onda ne da ničim opravdati. Radi toga treba Wasznerovu formulu zabaciti. Na ove jednostrane fraze imam da primjetim ovo: Ako usporedimo iskazane pozicije u primjeru 1.) i 0.), zapažamo: a) da faktične investicije (prodaj, troškovi i šum. taksa) iznose u primjeru 1.) ... 160 + 155-98 = 315-98 Din., od kojih je 20% jednako poduzetničkom dobitku t. j . 315-98 X 20 = 6319 Din. (kao prema formuli) 100 b) da faktične investicije u primjeru 2.) .. . 1601 + 159-91 = 319´91 Din., od kojih 319-91X20 je 20% jednako poduzetn. dobitku t. j . = 63-98 Din. (kao prema formuli) 100 c) da su investicije (315-98 Din.) u primjeru 1.) manje, dakle i riziko manji, nego investicije (319-91 Din.) i riziko u primjeru 2.) d) da je prema tome logički, teoretski i matematički ispravno i da odgovara trgovačkim principima, da je u primjeru 1.) poduzetnička dobit (63-19 Din.) manja <>d one (63-98 Din.) u primjeru 2.) e) da riziko jasno i ispravno u svakom slučaju dolazi do izražaja u poduzetn. dobitku, ako se račun dovrši. Gosp. Šurić u svojoj surevnjivosti pustio je iz vida, da u investicije prema teoriji i principima svakog trgovačkog računa spada i šum. taksa, s kojom on u svojoj kritici nije računao. Uslijed ove nepažnje dolazi do jednostranih i netačnih zaključaka, koji su ga bacili iz jedne neispravnosti u drugu i konačno totalno potkopali njegovu dobru namjeru. Upliv postotka ukamaćenja na veličinu poduzetn. dobitka je ne samo u mojim, već u svim dosad poznatim formulama sasvim logična i matematski ispravna stvar. 733 |