DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1932 str. 49     <-- 49 -->        PDF

PRIVREDNI ZNAČAJ LOVA U JUGOSLAVIJI.


U br. 11. Šumarskog lista izvolio se g. prof. Dr. M. Marinović osvrnuti na
moju kritiku o knjizi »Privredni značaj lova u Jugoslaviji« štampanu u broju 8—9
Š. L. Ako su se sve kritike i prikazi povoljno izrazili o toj knjizi, onda se g. M.
nije trebao uopće osvrtati na moju kritiku, jer za jedno veslo brod ne stoji i jer
knjiga i svako djelo vrijedi onoliko, koliko vrijedi samo po sebi, a ne onoliko, koliko


o njoj pišu kritičari. Uostalom u Šumarskom listu nije se na to djelo osvrnuo nitko,
niti mi je poznato, da je tko od šumara lovaca napisao 0 tome kakovu ocjenu. Baš s
toga bio sam odlučio, da napišem svoje mišljenje 0 toj knjizi u našem stručnom
gumarskom organu, koji je stručni organ i za lovstvo sve dotle, dok se ta grana
narodne privrede ne odijeli od šumarstva.
G. M. tuži se, da sam ja bio medu onima, koji su uskratili zatraženu pomoć u
tom poslu, namijenjenom jednoj stvari općega značaja. Stvar se ima ovako. U god.
1930. obratio se na mene g. M. pismom i u tom pismu kaže: »Ja već više. mjeseci
pišem jednu stvar iz lovarstva i to: privredni značaj našeg lovarstva. Nadam se, da
ću za 2L—3 nedelje završiti. Kao što to obično biva tek pri kraju opaža čovjek, što
je sve trebalo još uneti pa tako sam i ja odlučio da pokušam prikazati makar u najkraćim
potezima upliv zemljišta i drugih prirodnih faktora na razvitak naše divljači.
Zato se i na Vas obraćam s molbom, da mi pomognete Vašim velikim iskustvom
naročito u pogledu težine srnjaka onih krajeva u kojima ste služili. Interesuje me
težina srnjaka na pojedinim terenima a eventualno i na visinama. Kod toga: dobro
razviti srnjaci i to poprečna težina (po mogućnosti navesti broj komada vaganih) kao
i maksimalna težina, koju ste nalazili, uz navod mjesta (zemljište, visina, vrst kulture
i mjesne prilike koje su uplivisale na razvitak). Uz navod težine tijela molio bih i
jakost rogovlja po mogućnosti i oblik koji najčešće dolazi, naročito upliv krečnjaka.
Ako mi možete izaći u susret, onda bih molio po mogućnosti što prije, jer se žurim,
kako sam napred spomenuo, da dadem knjigu što prije u štampu. Zahvaljujući na
trudu unapred ostajem « i t. d. Kako sam onda bio šef šumske uprave i kako
sam bio zaposlen sezonskim radovima, neka prosude objektivni čitači, da li sam mogao
tolike podatke sakupiti, obraditi i poslali u tako kratkom i terminiranom roku. To
bi bio materijal baš za jednu studiju. I jer naravno to nisam mogao, odgovorio sam
g. M. pristojno i drugarski, zašto i kako mi je to nemoguće. G. M. tuži se sada na
moj postupak i kaže, da sam mu uskratio pomoć »ne baš odviše ljubaznim pismom«.
Da sam znao, da g. M. neće moći sakupiti boljih podataka za ove krajeve (Velika
i Mala Kapela, Gorski Kotar i t. d.), nego što ih je sakupio i u svojoj knjizi objelodanio,
a koje sam ja kritikovao, onda bih jamačno odmah sjeo i iz glave napisao
bar ono, što sam napisao u broju 8—9 Š. L. No ja sam držao, da g. M. naša lovišta
poznaje bolje, već s obzirom na to, što je službovao u ovim krajevima kao šef kr.
šumske uprave u Fužinama. Nikakove dakle podatke ja nisam u pripravi držao, da
zaspem njima navode naših starih lovaca. No ovo je samo nov dokaz, kako je g. M.
na brzu ruku tu knjigu pisao i podatke sakupljao i to će biti jamačno jedan razlog,
da je knjiga ispala takova, kakova je.
U svom odgovoru na moju kritiku g. M. se čudi i piše: »Inače se ne može
razumeti njegovo očekivanje, da će u ovoj knjizi naći moja vlastita iskustva, mišljenja,
poglede, zaključke i savete.« Ništa drugo, g. profesore, od Vas nismo tražili niti
očekivali, nego to, što ste Vi od nas tražili prije sastava knjige. Mi smo se nadali,
da ćemo čuti Vaše mišljenje 0 tome predmetu i dobiti odgovore na pitanja, koja ste
na nas stavljali, ali smo se u tom očekivanju razočarali i naše se nade nisu ispunile,
kako sam to u svojoj kritici s pravom napisao. Ako autor traži od nas mišljenje 0
jednom predmetu, onda u najmanju ruku želimo čuti i mišljenje autorovo o tom
predmetu, kad već o njemu piše, dakle njegova iskustva, mišljenja, poglede i t. d.


735