DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1932 str. 50     <-- 50 -->        PDF

A ako g. M. drži, da se jedna čitava knjiga može napisati na temelju tuđih iskustava,,
mišljenja, pogleda i zaključaka po dobivenim odgovorima, a pitanja po nestiglim
odgovorima da se ostave »za to pozvanijima« odnosno otpute u institut za naučna
istraživanja, onda to nije metod, po kojem se pišu knjige i s takovim metodom pisanja
trebalo bi kod nas već jednom prestati. Ili to ili neka se autor na takovu
knjigu ne potpisuje, pa ćemo onda kritikovati saradnike, a ne jednoga autora.


Dalje mi u tom odgovoru g. M. predbacuje, da nisam na čistu sa pojmom lova,
kao dijela narodne privrede i sa naukom o lovu (lovstvom) i da stalno brkam te
pojmove. A sam pisac malo iza toga piše: »Da ova knjiga u izvesnoj meri ipak
dodiruje nauku o lovu i služi se rezultatima naučnih istraživanja na tom polju ... »Eto
baš toliko, gosp. profesore, koliko ste Vi u svojoj knjizi dodirivali nauku o lovu,
toliko sam i ja u svojoj kritici i što je dozvoljeno jednome, sa istim je pravom i
drugome i to onda ne znači nikakovo brkanje pojmova. Tolikoj nelogici nisam se
nadao od univerzitetskog nastavnika. A Vaša primjetba »da fali uputnik za spremanje
pača i oglas za nepromočive lovačke cipele« mogla je potpuno izostati, odnosno
mogli ste nekoliko takovih oglasa uvrstiti u oglasni dio knjige, jer oglast
pojeftinjuju knjigu, a Vaša je, kako sam ranije istakao, dosta skupa.


Q. M. u svom odgovoru stalno naglasuje svoj´ naučni rad, tako »u obimu svoga
nastavničkog i naučnog rada«, onda »samo se ovakove knjige ne pišu u obliku naučnih
studija«, pa »služi se rezultatima naučnih istraživanja« i t. d. Rado bih ipak
znao, što je g. M. svojim naučnim radom dosad u lovnoj znanosti utvrdio i gdje su
ti rezultati štampani, da i mi ostali lovci to pročitamo i da nešto nova čujemo i
naučimo. Eto rezultat moga dosadanjeg istraživanja na tom polju između ostalog
jest, da je hrvatski tetrijeb nešto svjetlijih boja od slovenačkog i da mu je glava
iste boje kao i vrat. Jamačno su to i ostali lovci vidjeli, ali nisu toga sa tetrjebovima
iz drugih krajeva uspoređivali niti su to dosad napisali. Ja sam to proveo I
kad sam u svojoj kritici spomenuo, da g. M. nije naveo te razlike, kad je govorio
o tetrijebu, a pisao je o drugim razlikama naše divljači, koje nisu ni dokazane, cnda
mi je to i te kako zamjerio i u svom odgovoru naglasio.
A sad prelazim na srnjake. G. M. pita, što smo novoga doznali poslije iznijetih
podataka kritičara i kaže: ništa. »Poslije tvrdnja g. Š. imamo tvrdnju g T. »Neće
biti baš tako. Tvrdnje g. Šugh-a ne stoje, kako sam to točno dokazao na strani 539.
i 540. Š. L. U dokaz svojih tvrdnja ja sam uza svoj članak poslao i fotografije triju
glavnih tipova rogovlja kapelskih srnjaka i fotografiju rogovlja dvaju srnjaka i´z
Bjelolasice, ali je redakcija Šumar. Lista stala na stanovište, već iz razloga štednje,
da nije od potrebe, da se donose slike, kao što baš i nije, jer se to dade i svagda
i sada lako dokazati i jer je to ostalim lovcima dobro poznato. Dokazane činjenice
nisu dakle samo mlaćenje prazne slame, kako to hoće g. M. Ako sam sa svojim
tvrdnjama o težini kapelskih srnjaka došao u sukob ne samo sa g. Šugh-om, već 1
sa Gagernom i Dombrovskim, žalim, ali na stvari ne mogu ništa mijenjati, jer to su
moja iskustva. Da sam te podatke poslao u svom »ljubaznom« pismu g. M. pri]e
sastava njegove knjige možda bi ti podaci vrijedili više, nego što vrijede danas.
Nisam u mogućnosti, da si nabavim sve njemačke autore, koji taj predmet obrađuju,
ali pratim: »Jagdkundliche Mitteilungen, Herausgegeben vom Institut und der Gesellschaft
für Jagdkunde, Berlin-Zehlendorf.« Ondje su pisali o rogovlju srnjaka Dr.
Ströse i ostali njemački naučni istraživaoci. Izgleda, da g. M. ne prati izvješća toga
zavoda, jer inače ne bi pisao, da su moja tvrđenja netočna i nedokazana. Nisam
napisao, da mjerenje rogovlja po zbirkama i muzejima nema svrhe i da se po tome
ne mogu stvarati mnogi zaključci, koji su od važnosti za unapređenje lovstva, već
sam tvrdio, da samo to mjerenje nije dovoljno, da se napiše jedna naučna studija
i znanstveno djelo o privrednom razvitku lovstva. Poznata mi je uloga, koju ima
lov kao dio narodne privrede, ali mi nije poznato, na kakovom se to — meni sasvim


736