DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1932 str. 6     <-- 6 -->        PDF

biti napretka. A u koliko su prilike nesređenije, u toliko je potrebnije
praktično tehničko znanje i veština u organizovanju privrednih sila.4


Za ocenu i regulisanje šumske privrede u pojedinim državama treba
poznavati svagdašnje stanje privrednih sila i fakata u zemlji. Sile, koje
se ne menjaju, treba što tačnije utvrditi, a promenljive sile po utvrđenom
sistemu pratiti u njihovu kretanju. To registriranje i merenje sila nije
lagana stvar, ali je ipak moguće. I ako još nisu internacionalno ugovoreni,
jedinice i način merenja prilično su poznati i mogu se sistematski primeniti
ne samo za pojedine zemlje nego i za šira područja. Tako skoro
sva kontinentalna Evropa meri površine šumskog zemljišta hektarima,
a položaj mu određuje po geografskoj dužini i širini, te apsolutnoj visini
i inklinaciji. Ima skala i za vlažnost, sastav i fizička svojstva tla, a bonitiranje
se vrši .po prirastu. Isto tako .poznate su mere klimatskih faktora
(temperaturski stepen, milimetar atmosferskih padanja, stepen naoblačenosti,
pravac i jačina vetra). Stanovništvo se ceni po naseljenosti, po
unutrašnjoj strukturi i .uposlenosti u privredi, po potrebama, produktivnosti
i efektu rada. Šumska se glavnica meri u kubnim metrima, te po
dobi i. površini, koju zaprema. Pogonske sile mere se konjskim snagama
i kilovatčasovima. Mašine se registriraju po broju, snazi i efektu rada.
Transportni putevi registriraju se po tipovima i dužini u metrima. Zgrade
se cene po izgrađenoj površini i vrednosti u novcu. Materijal se meri po
množini i vrednosti, a kapital uopće monetarnim jedinicama. Ima dakle
mera za sve sile angažovane u šumskoj privredi i sve se mogu registrirati,
a uporednim merenjem može se kontrolisati njihovo kretanje. I neko
registriranje privrednih sila doista se i vrši, ali potpune i sistematske
evidencije još nema. Tako zvana šumska statistika ograničava se obično
na svojinu i površine šuma po vrstama drveta, uzgoju i starosti. Masa
drveta i prirast iskazuje .se ponekada, ali nesigurno, a retko kada ima
podataka i o broju pilana, mašina za preradivanje i nekih kategorija
uposlenih radnika.


Vreme je, da se ide dalje. Kako je napred rečeno, stalne privredne
sile treba utvrditi što potpunije. Od elemenata klime treba imati pouzdane
podatke o temperaturama, atmosferskim padanjima i vetrovima. I zemljište
treba poznavati, bar po geografskom položaju i nadmorskoj visini.
Promenljive sile treba sistematski registrirati i upoređivati u utvrđenim
periodima. Tako površine šumskog zemljišta treba upoređivati i apsolutno
i relativno (prema čitavoj površini zemlje), a i po bonitetu; šume
po uzgoju, vrstama drveta i dobi (sa masama, prirastom, faktičnim etatim.
a seče i izrađenim sortimentima) ; radne snage po načinu uposlenosti,
množini i ceni rada; kapitale po vrstama (upravne i prometne zgrade,
stalni izvozni putevi svih kategorija sa voznim parkom i živim motornim
silama, instalacije za preradivanje sa mašinama, oruđem i drugim inventarom,
obrtni kapitali, t. j . novac, materijal i roba), po množini i po
vrednosti. Uporedo treba evidentirati šumovitost zemlje prema naseljenosti,
zatim domaće potrebe i izvoz drveta iz zemlje. Samo po ovako
potpunoj slici može se ceniti pravo stanje, kapacitet i razvitak šumske
privrede i na osnovi solidnog poznavanja fakata preduzimati smišljeno
regulisanje.


4 Od kolike je to važnosti za prilike u našoj državi, pokazao sam u članku:
Šumska privreda u savremenoj tehnici. Tehnički List, Zagreb 1921,s. 178.


692