DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1932 str. 62     <-- 62 -->        PDF

njima, ukoliko se ovim putem mogu podignuti sastojine što veće kvalitete i ekonomske
vrijednosti, bavio se u Njemačkoj šumar W. Seitz. Zapaženo je naime, da kod
istih stojbinskih i klimatskih prilika može biti kvalitet istovrsnih sastojina veoma
različan, te je dokazano, da taj kvalitet ovisi o svojstvima sjemenjaka, čijim je sjemenom
podignuta dotična sastojina. Važno je ovdje spomenuti, da su hrastovi, koji
rano listaju, kvalitativno lošiji od onih, koji kasnije listaju. Terminalne izbojke kod
hrastova, koji rano listaju, ubija često mraz, a time se polučuje njihov loš uzrast.
Uzevši u obzir ove navode trebalo bi u našim prilikama forsirati uzgajanje kasnih
hrastova.


U članku »Obrana šuma od vjetra« iznesene su velike štete, koje mogu u
šumama nanesti vjetrovi. Istaknuta je važnost pravovremenog provadanja obrambenih
mjera protiv štetnog djelovanja vjetra za pravilno vođenje šumskog gospodarstva.


U članku »Važnost grabljivih ptica za šumarstvo i lovarstvo« istaknute su
neke prednosti odnosno koristi grabežljivih ptica, kojima bi u naprednom šumarstvu
i lovarstvu trebalo posvećivati osobitu pažnju.


Po svom sadržaju i ovo će izdanje »Šumarsko-lovačkog kalendara« u puno]
mjeri zadovoljavati svim potrebama praktičnog šumarstva, jer doista nemože biti
pitanja iz praktičnog šumarskog života, koje se ne bi moglo uspješno riješiti na osnovu
podataka sadržanih u kalendaru.


Kalendar se more nabaviti kod pisca — Zagreb, Vukotinovićeva ul. 2 — uz
cijenu od Din 25 po kom. Ing. Milan Anić.


Dragutin D. Veseli: Katekizam o šumarskoj botanici štampan je i razaslati će
se pretplatnicima tokom ovoga mjeseca. Knjiga je rađena zbijeno, ali na širokoj podlozi,
da bi mogla zadovoljiti praktičnim potrebama šumarskog upravnog osoblja i
služiti kao korepetitorij studentima šumarstva.


Sadrži uz osnove opće botanike sistematski svrstano sve naše važnije drveće
i grmlje, bilješke o uzgajanju i zaštiti pojedinih vrsti drveća, neke najvažnije strane
vrsti i ključ za određivanje listača u zimi.


Džepni format, 160 strana sa 16 slika. Cijena 25.— Din bez poštarine i pouzeća.
Naručuje se kod pisca: Dragutin D. Veseli, Sarajevo, Kulovića ulica 11 (Drž. lugarska
škola).


PREGLED ČASOPISA.
Forsiarchiv, 1932. Hft 6. — Kulturbetrieb 1932. (0 kulturnim radnjama u 1932.).


— H. Gläser: Geräte und Maschinen im Kulturbetrieb (Oruđe i strojevi kod kulturnih
radnja). — C. Hampe: Arbeitsverfahren und Leistungen im Kulturbetrieb (O radu
i učinku kod podizanja kultura). — Minckwitz: Freiwilliger Arbeitsdienst in der
Forstwirtschaft (Dobrovoljan rad u šumarstvu). — H. Armbruster: Normung des Kulturbetriebes
(´Norme kod izvadanja kult. radnja). — Kroll: Lärchensat (O sjetvi ariševog
sjemena. Autor u članku ističe, da ariševo sjeme ne treba prigodom sjetve
pokrivati. Dostatno je, da ga se tek neznatno posipa zemljom. Protiv sunčane žege
i kiše treba zasijane gredice štititi smrekovim granama). — Seeger: Engerlingsbekämpfung
mittels Acetylen (Obrana od ličinaka hrušta pomoću acetilena. Autor preporuča,
da se na napadnutim mjestima stave u razmacima od 15—(20 cm. i u dubini
od 30—35 cm. komadići karbida — CaCa — veličini lješnjaka. Pomoću vlage u zemlji
razvija se od karbida plin acetilen — C2H2, koji truje grčice). — Fuchs: Kulturreinigung
(Čišćenje kultura od korova).
Hft 7. — Stech: Breitsaaten im Kamp (O potpunoj sjetvi u privr. šum. rasadnicima).
— Baak: Die Handklemmpflanzung im Stücklohnbetrieb (Izvadanje sadnje u
zasjek u akordu).


Hft 8. — Abetz-Hampe: Zur Frage der Bewertung des Pflanzenvorrats in der
Kampbilanz (O određivanju vrijednosti biljaka u bilanci privr. šum. rasadnika). —


748




ŠUMARSKI LIST 12/1932 str. 63     <-- 63 -->        PDF

Mueller: Rüsselkäferbekämpfung mit entsäuertem Baumteer (Obrana protiv pipa pomoću
drv. katrana). — W. Pieper: Selbsthilfebauten für Waldarbeiter (O izgradnji
stanova za šum. radnike).


Hft 9. — Dr. Liese: Ist Rüsternholz imprägnierfähig (Da li je brestovo drvo
sposobno za impregniranje). — Dr. Seeger: Intrammon und Locron, zwei neue Flammschutzmittel
(Intramon i lokron, dva nova zaštitna sredstva protiv upaljivosti).


Hft 10. — Tischendorf: Die wichtigsten Veröffentlichungen aus dem Gebiete der
Holzmassenermittlung der letzten Zeit (Najvažniji radovi iz područja dendrometrij*»
publicirani u posljednje vrijeme. U ovom članku donesen je kratak kritički referat


o radovima, koji se bave raznim pitanjima iz nauke o izračunavanju drvne mase.
Autor se osvrće na slijedeće radove: Brunn : O krivulji drvnih masa; Busse :
Tablica procenta prirasta; H´amplel: Istraživanja o točnosti Huberove srednjoplošne
formule; Hohe na dl: Novi i stari načini procjenjivanja sastojina; M a th iesen
: Težišna metoda za određivanje mase; Müller : Stereofotogrametrička mjerenja
u sastojini; Oestlin : Procenat kore sa taksatorskog gledišta; A. Paavo : O kubnom
sadržaju najvažnijih drv. sortimenata u Finskoj; Pio n ski : O određivanju
tekućeg prirasta na oborenim stablima pomoću normalnog poprečnog presjeka; Po lanskv
: Upotrebljivost aparata za mjerenje debljine debla). - J. Krahl-Urban:
Bekämpfung des Eichenmehltaus (Suzbijanje hrastove pepelnice).
Hft 11. — Dr. Hering: Forstmänner um Goethe (Šumari o Qoetheu). — Dr.
Brunn: Festigkeitseigenschaften alten Kiefernbauholzes (O čvrstoći stare borovine).


— J. Bungert: Planaufstellung und Rechnungslegung als Hilfsmittel zur Leistungssteigerung
(Sastav plana i obračuna kao pomoćno sredstvo za povećanje učinka).
Hft 12. — Dr. Hilf-Dr. Strehlke: Eindrücke einer Reise nach Russland Herbst
1930. Forstliches Forschungswesen (Utisci sa puta u Rusiju 1930. O šumar, istraživanjima).


Hft 13. — Dr. Schubert: Kalte Juninächte in Norddeutschland und der Frostschultz
im Walde (Hladne lipanjske noći u Sjev. Njem. i zaštita od mraza u šumi). —
Dr. Nemec: Über den Chlorgehalt des Bodens und die Wirkung von chlorhaltigen
Kalisalzen auf das Fichtenwachstum in den Forstbaumschulen (0 sadržini klora u
tlu i djelovanju klornih kalijevih soli na rastenje smreke u šum. rasadnicima).


Hft 14. — Dr. F. v. Qeyr: Nochmals: Rhabdocline (Još o bolesti Rhabdocline).


— Dr. Liese: Bemerkungen zu vorstehenden Ausführungen (Osvrt na navode u prednjem
članku). — Rode: Das Vordringen der Rhabdocline-Schütte in Deutschland
(Napredovanje bolesti Rhabdocline u Njemačkoj).
Hft 15. — Dr. Mayer-Wegclin: Ästigkeit und Ästung (O granavosti stabla). —
Dr. F. Hudeczek: Tafeln zur graphischen Ermittlung des Massenzuwachsprozentes
(Tablice o graf. određivanju procenta prirasta mase). — W. Zschiesche: Befällt der
Waldgärtner auch Tannen? (Napada li Hylesinus piniperda jelu?).


Hft 16. — Dr. C. Wagner: Vom Blendersaumschlag (0 Wagnerovom obliku gospodarenja).
— Dr. Seeger: Natürliche Begründung von Tannenmischbeständen (Prirodno
osnivanje jelovih mješ. sastojina). — Dr. Hilf-W. Baak: Die Nachzucht der
Douglasie (O uzgajanju duglazije).


Hft 17. — W. Erteld: Rohhumusbekämpfung durch Kalkdüngung in Altenbeken
(Suzbijanje sirovog humusa pomoću vapnenih gnojiva u A.). — Dr. Hampe: Aufarbel(
tungszeiten für weissgeschältes Fichtenpapierholz (Potrošak radnog vremena prigodom
guljenja smrekovog drva za proizv. papira).


Hft 18. —´ Rohde: Die Folgen des Rhabdocline-Befalls in deutschen Douglasienbeständen
(Posljedice napadaja bolesti Rh. na sastojinc duglasijc u Njem.). — Dr. F. v.
Qeyr: Rhabdocline-Bekämpfung (Suzbijanje bolesti R.).


749




ŠUMARSKI LIST 12/1932 str. 64     <-- 64 -->        PDF

Hft 19. — Dr. Lang: Zum Wesen des thermischen Optimums (0 biti termičkog
optimuma). — Dr. Hering: Deutschlands Aussenhandel mit Holz im 1. Halbjahr 1932.
(Njem. inozemna trgovina drvom u 1. polugod, 1932).


Hft 20. — Fuchs: Verbesserungen beim Bringen des Holzes, Anrückwege mit
Laderampe (Olakšice kod izvoza drva. Uspostava uređaja za tovarenje na izvoznim
putevima). — Gläser: Neue Erfahrungen mit Werkzeugen für den Hauungsbetrieb
(Nova iskustva sa oruđem za obaranje, skidanje kore i dr.). — Dr. Hampe:, Das
Schälen von Nadelhölzern (O guljenju kore sa četinjavog drveća).


Hft 21. — Dr. Hering: Eulenfrass und Kiefernzuwachs (O brštenju po gusjentcama
sovice i prirastu borovih sastojina).


Tharandter Forstliches Jahrbuch, 1932. Hft 6. — Dr. Wappes: Die Vorschläge des
Reichssparkommkssars zur Reform von Forstverwaltungen (Prijedlozi drž. komesara o
reformi šumske uprave). — Vietinghoff-Riesch: Vogelschutz und Waldhygiene (Zaštita
ptica i šum. higijena).


Hft 7. — Dr. Gehrhardt: Eine Studie über die Inhaltsermittlung von Probestämmen.
(Studija o određivanju kubnog sadržaja pokusnih stabala). — Forsteinrichtungsamt
in Dresden: Holzpreisbewegung in den sächsischen Staatsforsten 1931. (Kretanje cijena
drvu u saskim drž. šumama 1931). — Dr. M. Merz: Die Florentypen des Erzgebirges
und Vogtlandes und ihre Beziehungen zum Wachstum der Fichtenbestände (Tipovi flore
E.-gorja i V. i njihovo značenje za rastenje smrekovih šuma. U ovom članku prikazana
su istraživanja o tipovima flore u 9 drž. i 3 privatna šum. sreza u E.-gorju i V. Istraživanja
su vođena u ondješnjim autohtonim smrekovim šumama. Ovim îadovima išlo se
za tim, da se pronađu jedinstveni tipovi za pom. krajeve, te da se utvrdi ovisnost između
tipova niske flore i rastenja smreke. Floristička snimanja vršena su kvadratno-metarskom
metodom na pokusnim plohama. Ustanovljen je za svaku pok. plohu njen bonitet
i to pomoću starosti i srednje sastojinske visine. Osim toga provađane su na većini
pok, ploha analize stabala. Karasterističnu nisku floru u progaljenim starijim partijama
sačinjavali su slijedeći izraziti tipovi: Oxalis, Myrtillus i Calluna, te prelazili tipovi:
Oxalis-Myrtillus, Myrtillus-Oxalis, Myrtillus-Aspidium, Myrtillus-Calluna, Myrtillus-
Calamagrostis i Cetraria-Cladonia. Obzirom na bonitet stojbine nađeno je, da »dobre«
tipove flore sačinjavaju: Oxalis, Oxalis-Myrtillus i Myrtillus-Oxalis sa srednjim bonitetom
1,2! do 1,8. »Srednje« tipove flore čine: Myrtillus, Myrtillus-svjeza Calluna sa
srednjim bon. 3,4 do 3,5, dok »slabe« tipove flore čine: Myrtillus-suha Calluna, ...tillus-
Calamagrostis, Calluna i Cetraria-Cladonia sa srednjim bon. 4,7 do 5,6. Analizom
srednjih sast. stabala nađeno je, da njihov visinorast ovisi o kvaliteti tipa flore, t. j .
što je dotični tip bolji, to je veći visinorast stabala. Na dobrom tipu niske flore kružnoplošni
prirast uvijek je veći od 5 cm2, dok na lošem tipu ne prelazi taj prirast preko
5 cm2. Količina humusa zavisi od dobrote staništa, odnosno od dobrote tipa flore
i visinskog položaja. Kod dobrih tipova flore nađen je humus u dobrom raspadanju,
a kod slabijih tipova utvrđeno je stvaranje suhog treseta. Kod srednjih tipova nađene
su veće količine humusa i nepovoljno njegovo rastvaranje. Ispitivan je nadalje
pridolazak tipova flore obzirom na mineralnu podlogu tla, pa je nađeno, da izrazito
dobri tipovi dolaze na diabasu, biotitgnajsu, muskovitgnajsu i si., a slabi tipovi na
kremenom škriljevcu. Općenito uzeto, niska flora uslovljena je zapravo odnosnim
stanjem tla, dok je uspijevanje smreke ovisno o stanju tla i klimi.)


Hft 8. — Dr. F. Heske: Die Wälder in den Ouellgebieten des Ganges und der
Plan zu ihrer geregelten Bewirtschaftung (Šume u području izvora rijeke Gangesa i
osnova za njihovo pravilno gospodarenje).


Hft 9/10. — G. Wysso´tzky: Bodenfeuchtigkeitsuntersuchungen in Waldbeständen
ukrainischen Steppen- und Waldsteppenzone. (Istraživanja o vlazi tla u šumama ukrajinskih
stepa i šumskih stepskih zona). — Dr. F. Heske: Die Wälder in den Ouellgebieten
des Ganges... (Nastavak).


750