DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1932 str. 64     <-- 64 -->        PDF

Hft 19. — Dr. Lang: Zum Wesen des thermischen Optimums (0 biti termičkog
optimuma). — Dr. Hering: Deutschlands Aussenhandel mit Holz im 1. Halbjahr 1932.
(Njem. inozemna trgovina drvom u 1. polugod, 1932).


Hft 20. — Fuchs: Verbesserungen beim Bringen des Holzes, Anrückwege mit
Laderampe (Olakšice kod izvoza drva. Uspostava uređaja za tovarenje na izvoznim
putevima). — Gläser: Neue Erfahrungen mit Werkzeugen für den Hauungsbetrieb
(Nova iskustva sa oruđem za obaranje, skidanje kore i dr.). — Dr. Hampe:, Das
Schälen von Nadelhölzern (O guljenju kore sa četinjavog drveća).


Hft 21. — Dr. Hering: Eulenfrass und Kiefernzuwachs (O brštenju po gusjentcama
sovice i prirastu borovih sastojina).


Tharandter Forstliches Jahrbuch, 1932. Hft 6. — Dr. Wappes: Die Vorschläge des
Reichssparkommkssars zur Reform von Forstverwaltungen (Prijedlozi drž. komesara o
reformi šumske uprave). — Vietinghoff-Riesch: Vogelschutz und Waldhygiene (Zaštita
ptica i šum. higijena).


Hft 7. — Dr. Gehrhardt: Eine Studie über die Inhaltsermittlung von Probestämmen.
(Studija o određivanju kubnog sadržaja pokusnih stabala). — Forsteinrichtungsamt
in Dresden: Holzpreisbewegung in den sächsischen Staatsforsten 1931. (Kretanje cijena
drvu u saskim drž. šumama 1931). — Dr. M. Merz: Die Florentypen des Erzgebirges
und Vogtlandes und ihre Beziehungen zum Wachstum der Fichtenbestände (Tipovi flore
E.-gorja i V. i njihovo značenje za rastenje smrekovih šuma. U ovom članku prikazana
su istraživanja o tipovima flore u 9 drž. i 3 privatna šum. sreza u E.-gorju i V. Istraživanja
su vođena u ondješnjim autohtonim smrekovim šumama. Ovim îadovima išlo se
za tim, da se pronađu jedinstveni tipovi za pom. krajeve, te da se utvrdi ovisnost između
tipova niske flore i rastenja smreke. Floristička snimanja vršena su kvadratno-metarskom
metodom na pokusnim plohama. Ustanovljen je za svaku pok. plohu njen bonitet
i to pomoću starosti i srednje sastojinske visine. Osim toga provađane su na većini
pok, ploha analize stabala. Karasterističnu nisku floru u progaljenim starijim partijama
sačinjavali su slijedeći izraziti tipovi: Oxalis, Myrtillus i Calluna, te prelazili tipovi:
Oxalis-Myrtillus, Myrtillus-Oxalis, Myrtillus-Aspidium, Myrtillus-Calluna, Myrtillus-
Calamagrostis i Cetraria-Cladonia. Obzirom na bonitet stojbine nađeno je, da »dobre«
tipove flore sačinjavaju: Oxalis, Oxalis-Myrtillus i Myrtillus-Oxalis sa srednjim bonitetom
1,2! do 1,8. »Srednje« tipove flore čine: Myrtillus, Myrtillus-svjeza Calluna sa
srednjim bon. 3,4 do 3,5, dok »slabe« tipove flore čine: Myrtillus-suha Calluna, ...tillus-
Calamagrostis, Calluna i Cetraria-Cladonia sa srednjim bon. 4,7 do 5,6. Analizom
srednjih sast. stabala nađeno je, da njihov visinorast ovisi o kvaliteti tipa flore, t. j .
što je dotični tip bolji, to je veći visinorast stabala. Na dobrom tipu niske flore kružnoplošni
prirast uvijek je veći od 5 cm2, dok na lošem tipu ne prelazi taj prirast preko
5 cm2. Količina humusa zavisi od dobrote staništa, odnosno od dobrote tipa flore
i visinskog položaja. Kod dobrih tipova flore nađen je humus u dobrom raspadanju,
a kod slabijih tipova utvrđeno je stvaranje suhog treseta. Kod srednjih tipova nađene
su veće količine humusa i nepovoljno njegovo rastvaranje. Ispitivan je nadalje
pridolazak tipova flore obzirom na mineralnu podlogu tla, pa je nađeno, da izrazito
dobri tipovi dolaze na diabasu, biotitgnajsu, muskovitgnajsu i si., a slabi tipovi na
kremenom škriljevcu. Općenito uzeto, niska flora uslovljena je zapravo odnosnim
stanjem tla, dok je uspijevanje smreke ovisno o stanju tla i klimi.)


Hft 8. — Dr. F. Heske: Die Wälder in den Ouellgebieten des Ganges und der
Plan zu ihrer geregelten Bewirtschaftung (Šume u području izvora rijeke Gangesa i
osnova za njihovo pravilno gospodarenje).


Hft 9/10. — G. Wysso´tzky: Bodenfeuchtigkeitsuntersuchungen in Waldbeständen
ukrainischen Steppen- und Waldsteppenzone. (Istraživanja o vlazi tla u šumama ukrajinskih
stepa i šumskih stepskih zona). — Dr. F. Heske: Die Wälder in den Ouellgebieten
des Ganges... (Nastavak).


750