DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1932 str. 66     <-- 66 -->        PDF

hrasta u školskoj šumi F.). — Bülow-Neustrelitz: Pcckateler Kiefeindurchforstung und1
Lichtung mit Fichtenunterbau (Proredivanje borovih šuma sa potstojnom smrekom na
dobru P. Svršetak). — Dr. Albert-Dr. Köhn: Beitrag zur Kenntnis der Molkenböden. IL
(Prilog k poznavanju muljevitog tla). — Dr. H. Curschmann: Beobachtungen über natürlich
entstandene Saumverjüngungen bei der Buche (Opažanja o prirodnom pomlađivanju
bukve).


Hft 7. — K. Hennecke: Vergleichende Untersuchung der Ertragsleistung reiner
Kiefern-Stangenhölzer nach Kahlschlag und reiner Kiefern-Arthölzer aus Naturverjüngung
unter Schirm (Uporedbena istraživanja o prihodu borovih letvenjaka podignutih
nakon čiste sječe i borovih starih stabala nastalih prirodnim pomlađivanjem pod zastorom)
— Dr. Kleemann: Gegenwartsfragen aus dem Gebiete der Forsteinrichtung (O
sadanjim pitanjima iz područja uređivanja šuma).


Hft 8. — K. Henecke: Vergleichende Untersuchungen der Etragsleistung...
(Svršetak). — S. O. Heiberg: »Pinus resinosa und Liriodendron tulipifera, zwei für den
Anbau in Europa wenig beachtete Holzarten (Pinus resinosa i tulipanovac — dvije vrste,
kojima se dosada u Evropi posvećivala mala pažnja. Pinu s resinos a Ait. uspijeva
u Sjevernoj Americi, a pripada grupi t. zv. »Pitch Pines«, t. j . grupi tvrdih borova.
Zove se crveni bor, jer mu je kora i srž crvenkaste boje. P. resinosa je dvoigličavi
bor, sličan običnom boru. Vrijedan je pažnje kako u estetskom, tako i u šumarskogospodarskom
pogledu. Stablo mu je pravno i čisto od grana i to redovno na dosta
velikoj dužini. Cisti se od grana daleko bolje nego običan bor. Za uspijevanje traži
ilovasti pijesak odnosno pješčano tlo, u kojem prevladavaju čestice sa promjerom od
1—0´05 mm. Dobro izdrži sušne periode, kad po 30 dana ne padne ni kap kiše, a isto
tako dobro izdrži i zimu. Dolazi u smjesi sa borovcem i P. Banksiana. Počima sa rađanjem
sjemenja u 20-oj god, Klijavost sjemenja kreće sc od 50—90%. U pogledu zahtjeva
na svjetlo stoji on između P. Banksiana i P. SHrobus. Dovoljno je otporan
protiv raznih bolesti. U pogledu tvrdoće i težine sliči mnogo običnom boru. Zbog ravnog
Uizrasta i brzog rasta danas se u Americi mnogo forsira ovaj bor, a zaslužuje —
obzirom na navedene osobine, da mu se i u Evropi posveti pažnja.


Liriodendron tulipifera L. uspijeva u istočnoj Americi. Tulipanovau
je tipično drvo mješ. šuma. Dolazi sa hrastom, orahom, hikorijama, javorom, trešnjom,
bukvom i bagremom, a često i sa Tsugom i borovcem. Traži dobro i svježe tlo. Dobro
uspijeva na pjeskovitoj ilovači. Deblo mu je pravno i na velikom svom dijelu čisto od
grana. Grane su tanke i ne šire se odviše daleko. Osobito voli svjetlo. Sjeme mu često
preleži godinu dana. Klijavost je mala — 5-30%. Jednogodišnje biljke vL.oke su 15—45
cm. Već od mladosti tulipanovac je otporan protiv mraza. Raste veoma brzo. Šesnaestgodišnje
kulture polučile su prosječnu visinu od ca 15 m. Stablo može da naraste
3©—40 m visoko. Drvo tulipanovca spada medu najbolje plaćeno drvo u Americi. Od
njega je skuplje jedino drvo od hikorija i oraha. Međutim procenat iskoriščivanja kod
tulipanovca daleko je povoljniji nego kod ovih dviju vrsta. Drvo mu se upotrebljuje za
proizvodnju furnira, koji se odlikuju malom težinom i lakom obradbom. Važna mu je
prednost, da ne stradava od studeni. Osim toga interesantno je spomenuti, da — prema
opažanju Vonhausena — korijenje biljaka ne napadaju grčice; valjda zbog posebnog
mirisa. Obzirom na navedene uzgojne prednosti kao i to, da bi ova vrsta mogla dobro
uspijevati u srednjoj Evropi, preporuča autor, da joj se i u šumarstvu posveti osobita
pažnja). — Dr. Trenel: Untersuchungen über das Laubholzsterben bei Wesel (Istraživanja
o propadanju lisnatog drveća kod W.).


Hft 9. — Dr. A. Dengler: Künstliche Bestäubungsversuche an Kiefern (Pokusi s
oprašivanjem borovih šuma). — Tangermann: Herstellung der Buchenbeimischung in
reinen Kiefernbeständen der Oberförsterei Freienwalde (O primješavanju bukve u čiste
borove sastojine šum. uprave F.).


752