DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1932 str. 67     <-- 67 -->        PDF

lift 10. — Dr. H. Hcsmer: Die Entwicklung der Wälder des nordwestdeutschen
Flachlandes (Razvitak šuma po sjev. zap. njem. nizini). — Dr. F. v. Geyr: Untersuchungen
über Unterarten ausländischer Nadelhölzer (Istraživanje podvrsta inozemnih četinjača).
— Dr. W. Wittich: Wagners Forsteinrichtuhg und der norddeutsche Kiefernwald
(Wagnerov način uređivanja šuma i sjev. njem. borove šume).


Silva Méditerranée, Octobre 1931.— J. Weitz: Problemes de reboisement en Palestine
(Problemi pošumljivanja u Palestini). — S. Minucci del Rosso: Ricerche ed
esperienze sulla colltivazione degli Eucalipti in provincia di Cagliari (Istraživanja o
uzgajanju eukaliptusa u provinciji Cagliari).


Annales de l´école nationale des eaux et forets et de la station de recherches et
expériences forestieres, Tome IV—Fascicule 1—1931. — Léon Schaeffei: Sur trois
modes de calcul de la possibilité des futaies jardinées (,0 trima metodama određivanja
etata u prebornoj šumi. U ovom članku opisane su 3 metode, po kojima je posljednih
40 god. određivan etat mase o prebornoj jelovoj šumi šum. visoke škole u Nancv-u.
Pomenuta šuma nalazi se u Vogezima. Dijeli se na tri gospodarske jedinice. Svaka od
ovih jedinica razdijeljena je na deset odjela, Ophodnjica u ovoj šumi utvrđena je sa lü
god. Svake godine vodi se prebiranje na jednom odjelu svake gosp. jedinice. Etat mäst;
utvrđivali je izbrajanjem stabala, po Massonovoj formuli ili prema uputstvima iz 1883.
god. Dosadanjim vođenjem sječa po navedenim metodama dovedena je ova šuma u
takovo stanje, da ona danas pretstavlja pravu sliku preborne šume). — J. Campređon


— R. Roi: Recherches sur les bois bakélisés (Istraživanja o drvu imprengiranom bakelitom.
U ovom članku opisana su u prvom redu fizikalna i tehnička svojstva drva impregniranog
sintetičkom smolom — bakelitom. Autor ističe, da je ovakovo Orvo malo
Mi gotovo ništa higroskopično, te da nije podvrgnuto prštanju ni utezanju. U članku
je opisan način, kako se drvo impregnira bakelitom. Opisani su nadalje razni pokusi,
koji govore o prednostima ovog načina impregnisanja. Tim pokusima utvrđen je otpor
impregniranog drva na tlak, vlak, savijanje i si. Mikroskopskim istraživanjima našio
se, da se kod ovog načina impregnisanja drvni sudovi ispunjavaju sa sintetičkom smolom,
t. j . da se ovdje ne radi o posebnom kemijskom spoju.) — V. Hulin: Les région
pastorale françaises (Francuski planinski pašnjaci. U ovom članku navada pisac uslovc
naprednog planinskog gospodarenja u Francuskoj. Osvrće se uglavnom na tlo, klimu
i floristički sastav planinskih područja. Planinsku floru promatra on sa čisto botaničkog
i gospodarskog gledišta. Sa gospodarskog gledišta dijeli on planinsko bilje na otrovne i
nepoželjne biljke, koje treba racionalnim gospodarenjem odstranjivati, i biljke potrebne
za prehranu stoke, čijem uspijevanju treba posvetiti osobitu pažnju.) — Commission
d´études des ennemis des arbres (Saopćenje komisije za proučavanje štetnika na
drveću. Izvještaj 7.: La maladie et les ennemis des ormes (Bolesti brijesta i njegovi
(štetnici. Kod brijesta je zapaženo sušenje mladica, grana, a onda i cijelih stabala.
Karakteristični simptomi su žutkaste mrlje na presjeku vanjskih godova. Uzrok te
bolesti- je gljiva Oraphium Ulmi iz grupe Imperfecti. Pomenuta gljiva prodire u drvne
sudove, gdje izaziva nastajanje thylla, uslijed čega se sprečava dizanje vode. Sušenje
brijestovih stabala prouzrokuju insekti Eccoptogaster scolytus, E. multistriatus, koji
bule hodnike između kore i drva, te Galeruca luteola, koja brsti brestovo lišće). —
Izvještaj 8.: La piqure du bois de chene mis en ceuvre (Ö bušotinama u obrađenom
hrastovom drvu. Ovdje se govori o bušotinama u izrađenoj hrastovini, koje proizvode
ličinke Lyctus Linearis i Anobium vrsta, te o mjerama, koje se mogu preduzeti u svrhu
zaštite drva od ovakvih oštećenja. Preporuča se u ovom pogledu prstenovanje stabala
prije sječe, sušenje izrađenog drva sa parama orthodichlorobenzina, paradichlorobenzina
i dr.). — Izvještaj 9.: Le maladies des semis et jeunes plants en pépiniere (Bolest
klica i mladih biljaka u šumskim rasadnicima. Gnjilenje i sušenje staničja raznih biljaka,
a poglavito biljaka bora, smreke i ariša, prouzrokuju gljive Fusarium div. sp..
Rhyzoctonia i Phytophotora fagi. Te gljive prodiru u büke iz tla, gdje živu kao sa


753