DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1932 str. 68     <-- 68 -->        PDF

profiti. Njihovu uspijevanju osobito prija preobilje dušikastih organskih sastavina «
tlu, alkalična reakcija, velika zračna vlaga, a isto tako i odveć velika gustoća biljaka.
Napose je opisano osipanje iglica dvoigličavih borovih biljaka kao i uzročnici te bolesti.
Osipanje iglica uzrokuje gljiva Lophodermium Pinastri. Ista bolest može biti uzrokovana
i fiziološkim razlozima. Naglom naime promjenom temperature u rano proljeće
izazivlje se jače ishlapljivanje vode iz biljaka. Međutim biljke — nalazeći se u hladnoj
zemlji — nemogu da nadomještavaju ishlapljenu vodu, pa uslijed toga nastaju u njihovom
životu poremetnje. U svrhu obrane biljaka od ove bolesti treba svakako .zbjegavati,
da se na mjestu, gdje se zaraza pojavila, ponovno naredne godine goje biljke.
Osim toga dobro je, da se zaražena zemlja dezinficira sa salitrom, a biljke da se
poškrope više puta sa bordoškom juhom). — Izvještaj 10.: Le »Chaudron« JU »Dorge« đu
sapin (Rak na jeli. Štete od raka na jeli očituju se u tome, što na zaraženim mjestima
lako prodiru razne gljive u drvo — na pr. Phellinus Hartigii, koje onda prouzroku]u
trulež na dotičnom dijelu drva i konačno prelamanje stabla po vjetru.). — Izvještaj 11.:
Le maladies des peupliers (0 nekim bolestima topola. Opisana je u prvom redu bolest,
koju prouzrokuje gljiva Dotichiza Populnea. Bolest se može lako zapaziti po
smeđim mrljama na stabalcima mlađih kao i granama starijih biljaka. U svrhu suzbijanja
zaraze potrebno je, da se napadnuta stabalca odnosno grane odmah odrežu i
spale. U daljnjemu je opisan rak na topolama i konačno neka preventivna sredstva, koja
treba provoditi u šumskim rasadnicima u svrhu uzgoja valjanih i zdravih sadnica).


Forstwissenschaftliches Centralblatt, 1932. Hft 1. — Dr. M. Endres: Die Forstwirtschaft
von heute und ihre Zukunft (Šumsko gospodarstvo danas i u budućnosti). —


R. Lang: Der Standort der Lärche innerhalb und ausserhalb ihres natürlichen VerDrejtungsgebietes
(Stojbina ariša unutar i izvan njegovog prirodnog područja rasprostranjenja).
Hft 2. — R. Lang: Der Standort der Lärche... (Nastavak). — A. Nemec: Untersuchungen
über die Phosphorsäureernährung der Fichte in den Dauerkämpen (Istraživanja
o fosfornoj kiselini kao smrekovoj hrani u trajnim šum. rasadnicima). — R.
Weber: Zählt das Ausasten bei der Zeitstudie zur Vorarbeit oder zur Hauptarbeit?
(Treba li vrijeme potrošeno za kresanje stabala na oborenim stablima ubrajati u predradnje
ili u glavne radnje kod izrade).


Hft 3. — R. Lang: Standort der Lärche... (Svršetak). — A. Nemec: Untersuchungen
über die Phosphorsäurcernährung ... (Svršetak).


Hft 4. — Dr. M. Reinhold: Forstwirtschaft und Papierindustrie (Šum. gospodarstvo
i industrija papira). — Dr. .Tegel: Der Reichswald als Stolz und Sorgenkind von
Alt-Nürnberg (O nürnberskoj drž. šumi).


Hft 5. — Dr. Jegel: Der Reichswald als Stolz und Sorgenkind von Alt-Nürnberg
(Svršetak). — Dr. F. Freise: Holzkohlen- und Nebenproduktengewinnung, sowie Harzgewinnung
in der Brasilianischen Waldwirtschaft (Proizvodnja drvnog uglja i sporednih
produkata, te dobivanje smole u brasilskom šum. gospodarstvu). — Dr. Pechmann:
Saatgutprovenienzfragen vor 160 Jahren (O pitanju proveniencije sjemena pred 160 god.).


Hft 6. — Dr. Q. Reinhold: Folgerungen der forstlichen Betriebswirtschaftslehre
und der Forstpolitik für die Forstwirtschaft der wichtigsten Besitzformen (Rezultati
nauke o šum. gospodarstvu i politici s obzirom na najvažnije šum. posjedovne oblike).


— F. Lautenbach: Probleme des Baumlebens (Problemi života drveta).
Hft 7. — H. Eidmann: Die Forstentolomogic in Canada, ihre Organisation und
Probleme (O šum. entomologiji u Kanadi, njenoj organizaciji i problemima). — R.
Strecker: Goethes Denkmethode (Goethe kao mislilac). —Dr. Barth: Bemerkungen zu
dem Aufsatz R. Weber: »Zählt das Ausasten bei der Zeitstudie zur Vorarbeit oder
zur Hauptarbeit,« (Primjedbe na članak R. Webera štampan u br. 2 ovog lista). —
Reissig: Zählt das Ausasten bei der Zeitstudie zur Vorarbeit oder zur Hauptarbeit?
(Napomene k članku R. W. u br. 2 ovog lista).


754