DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1933 str. 12 <-- 12 --> PDF |
na snagu 1872. god. Njime je autonomija gradova znatno proširena. Sa ]. jan. 1872. prestala je dužnost stanovnika bivših komuniteta da plaćaju kontribuciju. Manifestom od 8. avg. 1873. raspuštaju se sa 1. okt. 1873. preostali hrvatsko-slavonski krajiški pukovi. Time ujedno prestaje aktivna krajiška vojna dužnost. Taj je datum od važnosti za ocenu raznih pitanja 0 priznavanju servitutnih prava stanovnicima bivših vojno-krajiških komuniteta. Manifestom od 15. jula 1881. ukinuta je Vojna Krajina i određeno njeno sjedinjenje sa Hrvatskom.´ 3) Šumska privreda u Vojnoj Krajini.** Vojna je Krajina bila bogata šumom. Ali egoizam pojedinaca, opšte neznanje i nemar pri iskorišćavanju, što je graničilo s kikomislenim rasipanjem, dovede šume u žalosno stanje. Izdani propisi i uredbe ništa ne pomogoše, te se u nekim krajevima počela osećati nestašica šuma; nastojalo se da se odrede sečine (die Eintheilung der Holzschlage) i da se na taj način uvede neki red u iskorišćavanju šuma. Dvorski šumar Q u i 11 a u m e, koji je bio prideljen komisiji za pregled Vojne Krajine, našao je godine 1841. krajiške šume u žalosnom stanju: zahvati (uzurpacije) šume i šumskog zemljišta na sve strane; najbolji delovi pretvoreni u pašnjake; šumarsko i čuvarsko osoblje nepouzdano i koruptivno; čuvanje branjevina nedovoljno; iskorišćavanje i trošenje drveta rasipničko. Sve je to ozbiljno ugrožavalo trajnost gospodarenja. U Slavoniji je G u i 11 a u m e zatekao sistematsko zatiranje šuma. Branjevine su pružale bednu sliku: posvuda šumske štete, okresana i oštećena stabla; neuredne sečine sa ostavljenim pričuvcima, sušikama i masom leževinc i otpadaka. To je sliku gospodarenja činilo još bednijom. Uzurpacije usred velikih šumskih kompleksa podgrizale su šume kao rakrana. Postepeno i gotovo neopaženo nastadoše na taj način prostrane oranice i livade usred krupnih šumskih masiva. Više su vlasti bile iM obmanjivane i lažno izveštavane ili je njihovo neznanje i nemar bio također jednim od uzroka takovoga stanja." Na osnovu Q u i 11 a u m e-ovog izveštaja, koji sigurno nije bio povoljan po upravu krajiških šuma, otpočeo je godine 1843. nov premer i uređivanje šuma. Nije poznato, s kakovim se uspehom ta akcija završila. Ali nove povlastice, koje su Krajišnicima dane god. 1848. i 1850. (zajedno sa postepenim popuštanjem stege u Vojnoj Krajini), nisu po svoj prilici mnogo doprinele popravci navedenog stanja. U takovoj su dakle atmosferi Krajišnici izvršavali svoja servitutna prava. Neobuzdano i nedisciplinovano stanovništvo nije (izgleda) ni znalo za drugi poredak, jer Krajišnik naposletku i nije odgajan za tihog i mirnog zemljoradnika, već za carskog vojnika. Kad nije bio u kasarni, na straži, u patroli ili na kakvom dalekom bojištu, bavio se većinom stočarstvom i to potpuno primitivnim. A takav način privrede, na velikim površinama i žirorodnim šumama, omogućuje lak i bezbrižan život. »Ali iz stočarskog života proizlazi lenost, nekretnost i želja za besposlicom, na koju se često ^ F. Šišić: Spom. delo, str. 340. / r, , « Va n i ček : Spom. delo, IV., str. 282—284. / .. " Ni u Provincijalu nisu prilike bile bolje. Videti: Kar l . o s z7 Das Forstweseu v \ in Kroatien. Agram (Zagreb) .847., str. 4—7. Zweites Kapitel: AVirtscfiaftlicher Zustand der kroatischen Walder im allgemeinen und dessen Ursachen. 10 |