DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1933 str. 12     <-- 12 -->        PDF

na snagu 1872. god. Njime je autonomija gradova znatno proširena. Sa
]. jan. 1872. prestala je dužnost stanovnika bivših komuniteta da plaćaju
kontribuciju. Manifestom od 8. avg. 1873. raspuštaju se sa 1. okt. 1873.
preostali hrvatsko-slavonski krajiški pukovi. Time ujedno prestaje aktivna
krajiška vojna dužnost. Taj je datum od važnosti za ocenu raznih pitanja
0 priznavanju servitutnih prava stanovnicima bivših vojno-krajiških komuniteta.
Manifestom od 15. jula 1881. ukinuta je Vojna Krajina i određeno
njeno sjedinjenje sa Hrvatskom.´
3) Šumska privreda u Vojnoj Krajini.**
Vojna je Krajina bila bogata šumom. Ali egoizam pojedinaca, opšte
neznanje i nemar pri iskorišćavanju, što je graničilo s kikomislenim rasipanjem,
dovede šume u žalosno stanje. Izdani propisi i uredbe ništa ne
pomogoše, te se u nekim krajevima počela osećati nestašica šuma; nastojalo
se da se odrede sečine (die Eintheilung der Holzschlage) i da se
na taj način uvede neki red u iskorišćavanju šuma.
Dvorski šumar Q u i 11 a u m e, koji je bio prideljen komisiji za pregled
Vojne Krajine, našao je godine 1841. krajiške šume u žalosnom
stanju: zahvati (uzurpacije) šume i šumskog zemljišta na sve strane;
najbolji delovi pretvoreni u pašnjake; šumarsko i čuvarsko osoblje nepouzdano
i koruptivno; čuvanje branjevina nedovoljno; iskorišćavanje i
trošenje drveta rasipničko. Sve je to ozbiljno ugrožavalo trajnost gospodarenja.
U Slavoniji je G u i 11 a u m e zatekao sistematsko zatiranje
šuma. Branjevine su pružale bednu sliku: posvuda šumske štete, okresana
i oštećena stabla; neuredne sečine sa ostavljenim pričuvcima, sušikama i
masom leževinc i otpadaka. To je sliku gospodarenja činilo još bednijom.
Uzurpacije usred velikih šumskih kompleksa podgrizale su šume kao rakrana.
Postepeno i gotovo neopaženo nastadoše na taj način prostrane
oranice i livade usred krupnih šumskih masiva. Više su vlasti bile iM
obmanjivane i lažno izveštavane ili je njihovo neznanje i nemar bio također
jednim od uzroka takovoga stanja."
Na osnovu Q u i 11 a u m e-ovog izveštaja, koji sigurno nije bio povoljan
po upravu krajiških šuma, otpočeo je godine 1843. nov premer i
uređivanje šuma. Nije poznato, s kakovim se uspehom ta akcija završila.
Ali nove povlastice, koje su Krajišnicima dane god. 1848. i 1850. (zajedno
sa postepenim popuštanjem stege u Vojnoj Krajini), nisu po svoj prilici
mnogo doprinele popravci navedenog stanja.
U takovoj su dakle atmosferi Krajišnici izvršavali svoja servitutna
prava. Neobuzdano i nedisciplinovano stanovništvo nije (izgleda) ni znalo
za drugi poredak, jer Krajišnik naposletku i nije odgajan za tihog i mirnog
zemljoradnika, već za carskog vojnika. Kad nije bio u kasarni, na straži,
u patroli ili na kakvom dalekom bojištu, bavio se većinom stočarstvom
i to potpuno primitivnim. A takav način privrede, na velikim površinama
i žirorodnim šumama, omogućuje lak i bezbrižan život. »Ali iz stočarskog
života proizlazi lenost, nekretnost i želja za besposlicom, na koju se često
^ F. Šišić: Spom. delo, str. 340. / r, ,
« Va n i ček : Spom. delo, IV., str. 282—284. / ..
" Ni u Provincijalu nisu prilike bile bolje. Videti: Kar l . o s z7 Das Forstweseu v \
in Kroatien. Agram (Zagreb) .847., str. 4—7. Zweites Kapitel: AVirtscfiaftlicher Zustand
der kroatischen Walder im allgemeinen und dessen Ursachen.


10