DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1933 str. 3     <-- 3 -->        PDF

SuMARSKlllST


GOD. 57. JANUAR 1933.


t ING. MIRKO PUK


KR. ZEMALJSKI ŠUMARSKI NADSAVJETNIK U. P.


Kako je Šumarski List u prošlom broju donio kratku noticu, umro
je dne 29. novembra 1932. godine u Glini Ing. Mirko Puk, kr. zemaljski
šumarski nadzornik u penziji u visokoj starosti, u 79. godini svoga zaslužnoga
života. Sa smrću pokojnog Mirka Puka nestaje iz šumarskih
krugova markantne ličnosti. Jjigoslovensko Šumarsko Udruženje, kojem
je pokojnik članom od god. 1882., gubi u njemu jednog od najstarijih svo


]\sn


jih članova, a Šumarski List svoga do nedavna vrlo odličnog i marljivog
saradnika.


Pokojni Puk posvetio je cijeli svoj život šumarskoj struci. Radio je
marljivo ne samo kao činovnik, već je i svoje slobodno vrijeme upotrijebio
za rad pišući ......, rasprave i bilješke za Šumarski List. Pokojnik
je konstruirao poseonu jednu promjerku, tzv. »tangencialnu promjerku
ili tahidendromctar«, koja je u praksi poznata pod imenom Pukova promjerka.
Tu je promjerku dao patentirati kod svojedobnog ugarskog povlasničkog
ureda u Budimpešti (god. 1900.), a opisao ju je u II. i III. broju
Šumarskog Lista od god. 1901.


Da i sadanju mlađu generaciju upoznam sa radom toga zaslužnog
stručnjaka, čiji je rad daleko prelazio granice običnog stručnjaka, navesti
ću neke njegove članke i rasprave, štampane svojedobno u Šumarskom
Listu, kao na pr.




ŠUMARSKI LIST 1/1933 str. 4     <-- 4 -->        PDF

].) »Primjedbe k članku „Praktična upotreba Trigonometrije"«,
štampano 1895. god.
2.) »O racionalnoj izradbi francuskih dužica«, štampano u VIII., X.
i XI. broju od 1899. i u I. broju od 1900. god.
3.) »Skrižaljke k članku „O racionalnoj izradbi francuskih dužica´"-<.
štampane u II., III. i IV. broju od g. 1900.
4.) »Ocjena tetivnice gosp. ......«. štampana u VIII. broju od


g. 1900.
5.) »Tangencialna promjerka ili tahidendrometar«. štampano
god. 1901.


..) »Jednokračna promjerka«, štampano g. 1904. ´^


7.) »Osvrt na članak „Gospodarstvena osnova za šume zemljišne
zajednice Draganič"«, štampano g. 1911. i 1912. ^/
8.) »Opis jednokračne promjcrke«, štampano g. 1918. ^ ,
9.) ». tetivnici šumarnika ......«, štampano g. 1920. ./ ´


10.) »Pogrešno obračunavanje njemačke bačvarske građe«,, štampano
g. 1920. .


11.) »Budućnost naših šuma«, štampano g. 1922.


12.) »Priručnik za pilane«, štampano g. 1922.


Pokojni Puk rodio se 31. oktobra 1854. u Vladislavcima, srez Osijek.
od seljačkih roditelja. Osnovnu školu svršio je u rodnom mjestu, a gimnaziju
u Osijeku, gdje je 21_. jula 1877. položio ispit zrelosti. Već u mladoj
dobi proDudi se u pokojniku želja za lijepom prirodom i stoga pođe u Beč.
gdje je na visokoj školi za kulturu tla svršio šumarske nauke god. 1880.
kao krajiški stipendista. ~ ~ ´ ~——


Nakon dovršenih nauka poslala ga je tadanja kr. zemaljska vlada u
Qešku, da ondje na uzornim domenama steče što bolju praksu, jer je
Cesiča" bila na glasu sa svojim uzornim šumarstvom. Tako je pokojnik
došao na jedno od najuzornije uređenih šumskih gospodarstava (vlasništvo
kneza Schwarzenberga), gdje je na šumskim upravama Frauenberg
i Krumau proboravio više od godinu dana. Tu se istakao svojom marljivošću
ne radeći samo na korist i dobro svoga gospodara, nego i nastojeći
da postigne ono, radi čega je bio onamo poslan, t. j . da stekne što bolju
praksu i da se osposobi za samostalno upravljanje šumama, pa da stečeno
znanje upotrijebi danas-sutra u svojoj domovini na korist i razvitak domaćeg
šumarstva.


Nakon povratka iz Češke imenovan je po tadanjoj zemaljskoj vladi


2. aprila 1882. za kotarskog šumara u Valpovu. U jeseni iste godine položio
je državni ispit za samostalno vođenje´ šumskog gospodarstva sa
vrlo dobrim uspjehonfi. Godine _1884. dobio je ovlaštenje za civilno mjerništvo,
te je od onda vršio i mjerničku praksu. Godine 1892. premješten
je za kotarskog šumara u Osijek, gdje je bio do g. 1895., kada je imenovan
kr. županijskim šum. nadzornikom u Gospiću. Odatle je 1897. g. premješten
u istom svojstvu županijskoj obFasti n 2agre_biJ, gdje je bio sve do
g. J913.. kada je imenovan za zemaljskog šumarskog nadzornika kod kr
zemalj. vlade u Zagrebu. Na tom mjestu ostao je do svoga ulnirovljenja.
t. j. 30. septembra 1917. Nakon toga živio je pokojnik u Zagrebu, a godine"
1931. preselio se u uhnu, gdje je nakon kratke bolesti umro. Sahranjen
je 30. novembra pr. g. uz brojno učešće kolega i znanaca na rimokatoličkom
groblju u Glini.
J ´,r


/J-J,? .´,^9.(\ 3



ŠUMARSKI LIST 1/1933 str. 5     <-- 5 -->        PDF

čim je predsjedništvo Jugoslovenskog Šum. Udruženja saznalo za
smrt svog zaslužnog člana, odmah je odaslalo obitelji brzojavnu sažalnicu.
a ujedno je zamoljen društveni član g. šum. nadsavjetnik Stevo Prpić, da
zastupa Jugoslovensko šum. Udruženje na sprovodu.


Pokojni Mirko Puk bio je čovjek, koji je uživao ljubav i štovanje
svojih sudrugova i poštovanje svojih pretpostavljenih, koji su ga cijenili
radi njegove marljivosti i spremnosti. Oplakuje ga supruga Marija i sin
Dr. Mirko Puk, odvjetnik u Glini.


Ovo nekoliko riječi napisao sam umjesto stručka na odar pokojnika,
u znak štovanja. Trajna mu bila spomen među šumarima i mir njegovoj
plemenitoj duši. Đ. Hradil.


..


/


Dr. ŽARKO MILETIĆ (NIŠ): / ^


SERVITUTNA PRAVA BIVŠIH VOJNOKRAJIŠKIH
KOMUNITETA U DRŽAVNIM
ŠUMAMA


(LES DROITS DES ANCIENNES COMMUNAUTES DES CONFINS
MILITAIRES SUR LES FORETS DOMANIALES)


Uvod.


Postanak, razvoj i bitnost servitutnih prava bivših vojno-krajiških
komuniteta u državnim šumama tamno je i neproučeno pitanje. Poznato
je, ali većinom nedovoljno, samo najužem krugu zainteresovanih kao i
onih, koji su se u svom službenom radu njime bavili. Baveći se svojevremeno
kao taksator kod Direkcije šuma u Zagrebu duže vremena ovim
pitanjem, imao sam prilike da dublje zadem u bitnost ovih prava. Da
bi stoga doprineo opštem poznavanju i objašnjenju jednog zanimivog
šumarsko-političkog pitanja, koje je uz to i deo naše šumarske i kulturne
istorije, odlučih da otarem prašinu sa ovih dokumenata i da ova stara,
gotovo zaboravljena prava iznesem pred javnost i na taj ih način otkinem
od zaboravi.


Ma da su ova prava užega, gotovo lokalnog značenja, to ipak kao
jedna neispunjena obaveza države, zajedno sa neotkupljenim bosanskim
šumskim servitutima, ulaze u sklop jednoga važnog šumarsko-privrednog,
agrarno-političkog i socijalnog problema, do čijeg će zakonskog rešavanja
svakako jednom doći. Takova se pitanja međutim mogu rešavati samo
na osnovu punoga poznavanja. Stoga će svrha ovoga rada biti postignuta,
ako — pored ostaloga — pruži materijal i olakša svojevremeno zakonsko
rešavanje ovog pitanja.


Pri izrađivanju ovoga rada služio sam se arhivskim podacima, ukoliko
su mi bili dostupni kod Direkcija šuma u Zagrebu i Vinkovcima,
zatim raznim rešenjima bivšh vojnih vlasti, što sam ih tečajem vremena
prikupio, a koja su dragocena za poznavanje i objašnjenje ovoga pitanja.