DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1933 str. 32     <-- 32 -->        PDF

C) OBIM SERVITUTNOG PRAVA NA OGREVNO I GRAĐEVNO
DRVO, TE NA SPOREDNA ISKORIŠĆAVANJA.


1) Ogrevno drvo.


Pravo na ogrevno drvo po svojoj je prirodi neodređeniservi


t u t. Da bi se upoznao obim ovoga prava, treba ga urediti ili fiksirati, te


neodređena prava prevesti u određena, kal^o u kvalitativnom i kvantita


tivnom tako i u vremenskom pogledu. Pošto je potreba na ogrevnom


drvetu stalna, a ponavlja se svake godine, to se potrebno drvo ima raču


nati za jednu godinu.


Samo kod komuniteta Bjelovar i Ivanić-grad određen je obim


ovoga prava već samom darovnom ispravom. Tako je reskriptom .. 820


od 28. febr. 1843. (dokumenat broj 8) određen ne samo kvalitet ogrevnoga


drveta, nego je i njegova množina maksimirana sa 10 hvati godišnje.


Kasnije je ta množina snižena na 20 prostornih metara godišnje, koliko


se i danas besplatno izdaje svakom pravoužitniku spomenutih gradova.


Kod drugih komuniteta, gde ta prava nisu ograničena već samom
darovnom ispravom, treba poći drugim putem. Tako je § 71, odeljak a)
Službenog Pravilnika iz godine 1860., koji u smislu naredbe Generalne
komande Forst No 1076 — 1878. ima da vredi i za krajiške gradove
(ranije komunitete), množina ogreva za jednu krajišku porodicu određena
ovako"´´: »An Brennholz geniigt fiir jedeš Grenzhaus neben dem zustehenden
Rechte zur Gewinnung des Abfallholzes an den im § 68 festgcsetzten drei
Tagen einer jeden Woche, ein jahrliches Ouantum von 3 bis hochstens


7.:2 Kubikklaftern, letzteres bei einem schon starkcren Personalstande.«


Iz navedenog se razabire da leževina i otpaci, što se mogu slobodno
skupljati u državnim šumama, nemaju upliva na obim izvršavanja prava.
Za ogrevno drvo navedene su samo granice, unutar kojih se pripadnost
ima kretati ,a veličina koje ovisi o broju članova jedne porodice.


Za komunitet Kostajnicu regulisan je obim toga prava tako, da je
za vreme od 1879/80—1890/91. iznosila pripadnost 17 pr. met. godišnje.
Na kom je osnovu ona odmerena, nije se moglo ustanoviti, jer se iz postojećih
akata ne razabire brojno stanje porodica. Prilikom rešenja spora
0 pravoužitništvu god. 1895. pripadnost je snižena na 14 pr. met. s razoga
»što je prema šumsko-diobnom elaboratu II. banske krajiške pukovnije
6004 zadružnih kuća u deset godina dobilo prosečno godišnje 2221
normalnih hvati građevnog i 18012 norm. hvati ogrevnog drveta. Na
jednu je zadrugu, bez obzira na broj članova, otpalo godišnje 37 kubuih
stopa ili 1T6 m´´ građevnog i 300 kubnih stopa ili 14 pr. met. ogrevnog
drveta 1., 2. i 3. vrsti.«


Za grad Brod je pripadnost na ogrevnom drvetu prema drvosečnoj
osnovi za god. 1889. (za 90 pravoužitnika) iznosila 630 pr. met., dakle
7 pr. met. po porodici — »nach dem bisherigen Ausmass.« Pored toga
pripadali su im i ostaci »im alten Holzschlag und dem Klaubholze im offenen
Walde.« Kasnije, rešenjem ug. Minis. poljoprivrede broj 32.288 —
1899., određena je prosečna pripadnost sa 11 prostornih met. godišnje
po domu.


Zanimljivo je, da pripadnost zemunskih pravoužitnika nije jednaka
za sve ovlaštenike, već se kreće između 10´2—17 pr. met. (prema poda


" Forst-Oesetz fiir die k. k. Militargrenze und Reglement fiir Forst-Dienst.
Wieii ima., str. 84.


30