DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1933 str. 32 <-- 32 --> PDF |
C) OBIM SERVITUTNOG PRAVA NA OGREVNO I GRAĐEVNO DRVO, TE NA SPOREDNA ISKORIŠĆAVANJA. 1) Ogrevno drvo. Pravo na ogrevno drvo po svojoj je prirodi neodređeniservi t u t. Da bi se upoznao obim ovoga prava, treba ga urediti ili fiksirati, te neodređena prava prevesti u određena, kal^o u kvalitativnom i kvantita tivnom tako i u vremenskom pogledu. Pošto je potreba na ogrevnom drvetu stalna, a ponavlja se svake godine, to se potrebno drvo ima raču nati za jednu godinu. Samo kod komuniteta Bjelovar i Ivanić-grad određen je obim ovoga prava već samom darovnom ispravom. Tako je reskriptom .. 820 od 28. febr. 1843. (dokumenat broj 8) određen ne samo kvalitet ogrevnoga drveta, nego je i njegova množina maksimirana sa 10 hvati godišnje. Kasnije je ta množina snižena na 20 prostornih metara godišnje, koliko se i danas besplatno izdaje svakom pravoužitniku spomenutih gradova. Kod drugih komuniteta, gde ta prava nisu ograničena već samom darovnom ispravom, treba poći drugim putem. Tako je § 71, odeljak a) Službenog Pravilnika iz godine 1860., koji u smislu naredbe Generalne komande Forst No 1076 — 1878. ima da vredi i za krajiške gradove (ranije komunitete), množina ogreva za jednu krajišku porodicu određena ovako"´´: »An Brennholz geniigt fiir jedeš Grenzhaus neben dem zustehenden Rechte zur Gewinnung des Abfallholzes an den im § 68 festgcsetzten drei Tagen einer jeden Woche, ein jahrliches Ouantum von 3 bis hochstens 7.:2 Kubikklaftern, letzteres bei einem schon starkcren Personalstande.« Iz navedenog se razabire da leževina i otpaci, što se mogu slobodno skupljati u državnim šumama, nemaju upliva na obim izvršavanja prava. Za ogrevno drvo navedene su samo granice, unutar kojih se pripadnost ima kretati ,a veličina koje ovisi o broju članova jedne porodice. Za komunitet Kostajnicu regulisan je obim toga prava tako, da je za vreme od 1879/80—1890/91. iznosila pripadnost 17 pr. met. godišnje. Na kom je osnovu ona odmerena, nije se moglo ustanoviti, jer se iz postojećih akata ne razabire brojno stanje porodica. Prilikom rešenja spora 0 pravoužitništvu god. 1895. pripadnost je snižena na 14 pr. met. s razoga »što je prema šumsko-diobnom elaboratu II. banske krajiške pukovnije 6004 zadružnih kuća u deset godina dobilo prosečno godišnje 2221 normalnih hvati građevnog i 18012 norm. hvati ogrevnog drveta. Na jednu je zadrugu, bez obzira na broj članova, otpalo godišnje 37 kubuih stopa ili 1T6 m´´ građevnog i 300 kubnih stopa ili 14 pr. met. ogrevnog drveta 1., 2. i 3. vrsti.« Za grad Brod je pripadnost na ogrevnom drvetu prema drvosečnoj osnovi za god. 1889. (za 90 pravoužitnika) iznosila 630 pr. met., dakle 7 pr. met. po porodici — »nach dem bisherigen Ausmass.« Pored toga pripadali su im i ostaci »im alten Holzschlag und dem Klaubholze im offenen Walde.« Kasnije, rešenjem ug. Minis. poljoprivrede broj 32.288 — 1899., određena je prosečna pripadnost sa 11 prostornih met. godišnje po domu. Zanimljivo je, da pripadnost zemunskih pravoužitnika nije jednaka za sve ovlaštenike, već se kreće između 10´2—17 pr. met. (prema poda " Forst-Oesetz fiir die k. k. Militargrenze und Reglement fiir Forst-Dienst. Wieii ima., str. 84. 30 |