DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1933 str. 36     <-- 36 -->        PDF

Do nesuglasica je dolazilo i zbog kvaliteta drveta. Pravoužitnici su
(sečajuči se »nekadanjih lepih- vremena«) tražili prvoklasno hrastovo i
bukovo drvo ne htijuči primati izvale, vetrolomno, natrulo drvo, druge
vrsti drveća ili proredni materijal. Tako je povodom spora sa zemunskim
pravoužitnicima kabinetskim rešenjem od .. V. 1899. određeno, da pravoužitnici
u pogledu vrste i kvaliteta drveta ne mogu stavljati nikakovih
zahteva.


Pravoužitnici su često puta bivali nezadovoljni i sa predclom, gde
im je servitut — grati s — doznačivan. Dok je bilo stare šume, išlo je
glatko. Ali dođoše trgovci, stare sume sasekoše, drvo izvukoše i tako
nastadoše nove i prostrane branjevine. Servitutno je drvo trebalo izdavati
u drugoj šumi. I opet nastadoše prigovori, da drvo ne valja, da je
šuma daleko, da se ne isplaćuje izvoz i t. d. Pravoužitnici ne htedoše da
uvide, da se ogrevno drvo ne može izdavati u 70—ilOO god. čistim hrastovim
sastojinama ili da 200 i 300 godišnji hrastovi nisu sirovina za
izradu krovne konstrukcije i t. d. Zanimivo je prebacivanje pravoužitnika
Ivanićgrada u Varoški Lug, zatim u severnu Žuticu i naposletku u Garjevicu
(M.oslavačku Goru). Na sličan su način i bjelovarski pravoužitnici
iz Česme (blize nizinske hrastove šume) upućivani u udaljenu planinsku
bukovu šumu Moslavačka Gora, što je iz šumsko-gospodarskih razloga
donekle i razumljivo.


U svim tim nesporazumcima bilo je svakako i opravdanih uzroka,
ali po svoj prilici i nepotrebne neuviđavnosti, upornosti i prkosa, sa obe
strane. Ali iz svega ovoga jasno izbija na videlo činjenica, kako je teško
zadovoljiti i interese pravoužitnika i načela racionalnoga šumskog gospodarenja.
Dubljim ulaženjem u ovo pitanje sve se više
dolazi do uverenja, da su servitutna prava u današnjim
prilikama jedan zaista nezgodan i težak teret
za svaku intenzivnu i naprednu šumsku privredu.


Da bi se osiguralo potpuno nesmetano vršenje ovih prava, izdvojene
su za neke gradove naročite gospodarske jedinice, koje služe samo za
podmirenje pravoužitničkih potreba. Potrebni se podaci razabiru iz pregleda
4.


Pregled br. 4.


Izdvojena je
Za grad


drvne god


površine


gospod. mase prihoda


(bivši komunitet) u šumskoj upravi


jedinica
kat. jut. m´´


Kostajnicu Kostajnica . 28944 37.965 753


Ivanićgrađ "1 Garešnica šuma D 1.280-93 198.180 2.635


Bjelovar J Moslavačka Gora C 876-77 115.752 2.084


Svega 2.447-14 351.897 5 472


3) Pravo na sporedna iskorišćavanja.


Prema reskriptu od 15. avg. 1877. neosporno je pravo i na ova iskorišćavanja.
Vezano je o iste osobne i realne uslove kao i pravo drvarenja.


34